Potresi ne poznaju kalendarske godine, niti su pravilno raspoređeni u bilo kojem vremenskom periodu, naglasio je Kuk
Posao seizmologa je zahtjevan, niti uza svu tehnologiju, modele i mjerenja ne može se prognozirati kada će se i gdje dogoditi veliki potres.
No, kako izgleda trenutna situacija, što nas sasvim sigurno očekuje i gdje je u našoj zemlji najsigurnije živjeti, RTL-ov reporter Josip Šarić o tome je razgovarao sa seizmologom Krešimirom Kukom.
U Seizmološkom zavodu postavljamo pitanje koje muči cijelu državu, sve nas, do kada ovo može trajati?
Ovo što se danas i prethodnih dana događa na području Petrinje i okolice je niz potresa koji će se sigurno još neko vrijeme događati. Zbog onog jakog potresa koji je prije par dana zatresao to područje, to je uobičajeno i normalno je.
Hoće li biti ovih jakosti, 3.7, 4.1 stupnjeva po Richteru?
Sigurno da. Dakle nakon jakog potresa, što je jači ovaj glavni, serija, naknadnih potresa dulje traje i potresi koji se u njoj javljaju su također jači. Dakle današnji potresi i sve što ovdje vidimo na ekranu su magnituda od dva pa do tri i nešto. To je normalna pojava, treba reći ljudima i oni tresu uglavnom epicentralno područje, gotovo stalno.Vidite da u jednom satu ima pet, 10 potresa, ovi svi potresi su se tamo osjetili u užem čak i širem epicentralnom području, a nekoliko jačih su se osjetili i u Zagrebu.
Ovo je današnja slika?
Ovo je od nekoliko sati unazad, dakle tu vidimo desetak potresa koji su u zadnja tri sata se dogodili na ovom području.
Ovo je dakle slika velikog potresa u utorak, što ona govori vama kao stručnjaku?
To su epicentri potresa proteklih dana, ovaj veliki krug označava, središte kruga je epicentar ovog velikog od 6.2. Ovi drugi su naknadni potresi, vidimo da se oni blago sele, ali ostaju u užem epicentarnom području.
Kada pogledamo ovu godinu, dva velika potresa, dosta manjih, koliko je to neuobičajena godina u nekom 50-100 godina gledanom razdoblju?
Ovako jaki potresi se na našim prostorima događaju na sreću vrlo rijetko. U seizmologiji se ne govori statistički precizno makar često čujemo stotinjak godina kao neki povratni period. Dakle neko vrijeme unutar kojeg se nadamo da tako jaki potresi od prethodnog se ne događaju. Ali ponavljam to nije pravilo, to je gruba aproksimacija.
Upravo to, sutra počinje nova godina, možemo li išta prognozirati?
Uh, potresi ne poznaju kalendarske godine, niti su pravilno raspoređeni u bilo kojem vremenskom periodu. Ono što možemo sa sigurnošću reći – ova serija potresa koja se sad odvija na području Pokuplja će sigurno trajati još neko vrijeme. Ne možemo znati točno koliko, ali sigurno mjesecima. U tom vremeskom periodu ti potresi bi trebali postajati rjeđi i sve slabijih magnituda to jest jakosti.
Kada gledamo kartu Hrvatske, koje je na neki način najsigurnije područje za ljude, za život? Gdje se najmanje očekuju potresi?
Najmanje se seizmičke ugroženosti da tako kažemo, odnosno područja gdje su očekivane maksimalne trešnje puno manjih akceleracija ili intenziteta bi bilo područje Istre, istarski poluotok, kvarnerski otoci, ovaj dio Slavonija, posebno Baranja, znači istočni dijelovi uz granicu. To su mjesta na kojima nisu mogući jači potresi.