Primjerice, ne znamo sam 'izvor' virusa, ne znamo kako se točno prenosi, koliko je netko (nakon bolesti) imun na zarazu...
Kada je Kina 31. prosinca 2019. Svjetskoj zdravstvenoj
organizaciji prvi put prijavila slučajeve koronavirusa, taj je
virus opisan kao novi soj upale pluća i nije imao ime.
U roku od dva tjedna kineski su znanstvenici identificirali
sekvencu genoma virusa, genetski kod koji čini virus. I
nešto više od 11 mjeseci otkako je WHO prijavljen virus, prvi su
ljudi cijepljeni, što ovo cjepivo čini najbržim cjepivom u
povijesti. Znanstvenici kažu kako još uvijek znamo nevjerojatno
veliku količinu podataka o koronavirusu, ali, opet, neke stvari,
i to doista bitne, ne znamo.
Odakle potječe koronavirus
Dok su se vlade utrkivale u pronalaženju cjepiva za virus, jedno
od najosnovnijih pitanja palo je s radara javnosti: koje je
porijeklo virusa? Oko izvora virusa pokrenute su mnoge teorije
zavjere. U početku je virus izgledao kao da je povezan s tržnicom
Wuhan koja prodaje žive, divlje životinje, no studija Lanceta
objavljena u siječnju pokazala je da trećina početnih pacijenata
nema izravnu vezu s tim tržištem.
Neki, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa,
ispitivali su je li virus pušten iz laboratorija u Wuhanu.
Znanstvenici kažu kako postoje ogromni dokazi da je virus nastao
u prirodi, nakon desetljeća uništavanja staništa divljim
životinjama i uzgajanja istih tih bića u njima neprirodnim
uvjetima. Studije su pronašle dokaze da je virus možda cirkulirao
Sjedinjenim Državama i Europom u prosincu 2019., mjesecima ranije
nego što se mislilo. Kineski državni mediji probali su “prodati
priču” kako virus nije došao iz Kine. Svjetska zdravstvena
organizacija, koja istražuje podrijetlo virusa, proučit će je li
Covid-19 mogao kružiti Kinom prije nego što su prvi slučajevi
otkriveni u prosincu.
Unatoč mnoštvu teorija zavjere, postoji nekoliko stvari oko kojih
se većina znanstvenika slaže. Covid-19 je koronavirus, vrsta
virusa koja je odgovorna za sve, od prehlade do SARS-a. Zoonotski
je, što znači da je izvorno potekao od životinje. Neke studije
ukazuju na šišmiše kao vjerojatne vektore za koje je već ranije
poznato da prenose koronaviruse. Ipak, trebat će godine i godine
znanstvenicima da otkriju kada je prvi put prešao ovaj virus na
ljude – slično je bilo s ebolom. U više od 40 godina ebole ljudi
nisu uspjeli definitivno reći od koje je životinje prvo potekla,
piše CNN.
Zašto neki ljudi imaju jače simptome, a neki ih nemaju
uopće?
Kada je Covid-19 prvi put identificiran, na njega se gledalo kao
na respiratornu bolest. No kako su mjeseci odmicali, postajao je
očit čitav niz simptoma i komplikacija bolesti.
Mnogi ljudi izgube njuh. Neki ljudi povraćaju ili imaju proljev
ili imaju promjenu boje na prstima ruku i nogu. Nekima Covid-19
dovodi do oštećenja mozga. Mnogi nakon oporavka imaju dugotrajne
posljedice na zdravlje – kronični umor, tešku
anksioznost… Studija objavljena u British Medical
Journalu u kolovozu otkrila je da je oko 10% pacijenata imalo
“produljenu” bolest od Covida-19 koja je trajala više od 12
tjedana. Ipak, znanstvenici još uvijek ne znaju zašto neki ljudi
pate više od drugih. Pismo objavljeno u časopisu Annals of
Internal Medicine u studenom opisuje slučaj kada su dva
60-godišnja jednojajčana blizanca zaražena Covid-19 imala vrlo
različite ishode. Jedan blizanac pušten je iz bolnice nakon dva
tjedna bez ikakvih komplikacija, drugi je prebačen na intenzivnu
njegu, na respirator.
Jednostavan zaključak je bio: “Svaka osoba je posebna i svaka ima
drugačiju genetiku”. Slično je bilo i s demografskom slikom,
znanstvenici su među prvim slučajevima primijetili da su najčešće
stradavale muške, starije osobe. Znanstvenici znaju ponešto o
tome zašto djeca imaju manje ozbiljne infekcije i simptome
koronavirusa – imaju manje ACE2 receptora u nosu, a ti receptori
su način na koji koronavirus ulazi u naše stanice. Ali oni
zapravo ne mogu objasniti zašto stariji ljudi imaju tako visoku
stopu smrtnosti od koronavirusa – mnogo veću nego od uobičajene
gripe.
Kako se širi koronavirus?
Još u siječnju Kina je potvrdila da se virus mogao širiti s
čovjeka na čovjeka. Ali, kako točno? Neki su tvrdili da je
dovoljna distanca, da je dovoljno da netko kihne u blizini vas,
da se ne možete zaraziti ako imate masku. A, opet, prijavljeni su
slučajevi gdje su se ljudi, uz sva poštivanja epidemioloških
mjera uspjeli zaraziti u dućanu ili ljekarni.
Znanstvenici kažu kako su ključni način širenja virusa ipak
kapljice u zraku kad netko kašlje ili kihne. Te kapljice padaju
na zemlju, a maske mogu pomoći u sprječavanju njihovog širenja.
Ali neki znanstvenici tvrde da se virus također širi i aerosolima
– mnogo manjim česticama koje mogu satima ostati suspendirane u
zraku i putovati na velike udaljenosti. Platnene maske od njih ne
štite.
Postoje i druga pitanja. Nejasno je koja je doza koronavirusa
potrebna da bi se netko zarazio. Djeca će vjerojatnije biti
asimptomatska, ali još uvijek nema konačnih odgovora o tome
koliko su djeca uključena u širenje virusa. Sva su ova pitanja
važna jer imaju implikacije na politike koje vlade primjenjuju.
Ako su djeca uključena u širenje virusa, onda ima smisla
zatvoriti škole – i obratno, ako nisu uključena u širenje virusa,
zatvaranje škola može imati velik utjecaj na kraju.
Koliko dugo je netko imun na koronavirus?
U kolovozu su istraživači sa Sveučilišta u Hong Kongu rekli da je
33-godišnjak ponovno zaražen Covid-19 – 4,5 mjeseca nakon što je
prvi put zaražen. To je potvrdilo strahove – moguće je ponovno
zaraziti se. Ipak, tvrde znanstvenici, to je iznimno
rijetko. Najmanje 6 mjeseci vam treba da se ponovno
zarazite koronavirusom, piše CNN.