Najbitnije promjene odnose na dizanje praga za primjenu oporezivanja prema naplaćenim naknadama
S početkom nove godine, u sklopu petog kruga porezne reforme, na
snagu stupaju i neke značajne zakonske promjene za poduzetnike.
Najznačajnije su izmjene i dopune Zakona o porezu na
dohodak, Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Zakona o izmjenama
i dopunama Zakona o porezu na dobit te Zakon o izmjenama Zakona o
fiskalizaciji u prometu gotovinom.
“Izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak koje stupaju na
snagu od 1. siječnja 2021. donose snižavanje stopa poreza na
dohodak s 36 na 30 posto, i to za godišnje dohotke veće od
360.000 kuna te s 24 na 20 posto za godišnje dohotke do 360.000
kuna, a tu je i snižavanje stope s 12 na 10 posto koja se
primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te
paušalnog oporezivanja djelatnosti, poput iznajmljivanja stanova
ili apartmana”, izjavio je Davor Brkić, predsjednik Udruženja
računovođa HGK.
On pozdravlja svako porezno i administrativno rasterećenje,
ali i poručuje da se računovodstvena struka i dalje zalaže za
jednostavniju primjenu poreznih propisa te pojednostavljenje
poreznog sustava u cjelini.
”Zanimljivo je da se propisuju i dva nova neoporeziva primitka –
nacionalne naknade za starije osobe te primitci od rada ili
djelatnosti ”digitalnog nomada” čime se Hrvatska i službeno
otvara prema takvoj vrsti rada”, pojasnio je Brkić, dodavši kako
se uvodi i stroži porezni tretman kod nerazmjera dohotka i
imovine, koji je dosad iznosio 54 posto, a ubuduće će iznositi 30
posto uvećano za 100, odnosno 60 posto.
Isplata primitka u naravi
Administrativno rasterećenje predviđeno je i za prijavu dohotka
od imovine ostvarene od najamnine i zakupnine pokretnina i
nekretnina, pri čemu javni bilježnici (kada se ugovori sklapaju
kod njih) Poreznoj upravi moraju dostaviti ovjerene isprave.
Uvodi se i mogućnost isplate primitka u naravi po osnovi dodjele
ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci daju
radnicima, članovima uprave te fizičkim i drugim povezanim
osobama.
Početak 2021. donosi i izmjene Zakona o porezu na dobit. Tako će
obveznici poreza na dobit s prihodom do 7,5 milijuna kuna,
umjesto dosadašnjih 12 posto, plaćati 10 posto poreza na dobit.
“I stopa poreza po odbitku će se pri isplati dividendi i udjela u
dobiti inozemnim osobama koje nisu fizičke smanjiti s 12 na 10
posto jer se i izmjenama Zakona o porezu na dohodak smanjuje
stopa poreza na dohodak od kapitala ostvarena po osnovi dividende
i udjela u dobiti s 12 na 10 posto. Predloženo je i smanjenje
stope poreza po odbitku za nastupe inozemnih izvođača, odnosno
umjetnika, zabavljača, sportaša i drugih, s 15 na 10 posto. Sve
to će nas učiniti privlačnijim stranim investitorima i dugoročno
dobro utjecati na proračun”, kazao je Brkić.
Što se tiče Zakona o PDV-u, Brkić naglašava kako se najbitnije
promjene odnose na dizanje praga za primjenu oporezivanja
prema naplaćenim naknadama sa sadašnjih 7,5 milijuna na 15
milijuna kuna čime će, prema procjenama Ministarstva financija,
96 posto poreznih obveznika moći birati način oporezivanja.
”Zbog trenutne situaciju s rokovima plaćanja i likvidnošću
mnogih subjekata, ovo je svakako pozitivan potez, iako napominjem
kako u budućnosti zakonodavac svakako mora djelovati na
poboljšanju likvidnosti gospodarstva i inzistirati na zakonski
definiranim rokovima plaćanja kako i oni subjekti koji ne spadaju
u ovu kategoriju ne bi bili u podređenom položaju”, izjavio je
Brkić.
Ukida se i oslobođenje plaćanja PDV-a za uvoz dobara male
vrijednosti, i to do 22 eura iz trećih zemalja, čime se ono
usklađuje s europskim direktivama. Također, regulira se i prodaja
dobara na daljinu, tako što će se nakon prelaska vrijednosti
praga od 77.000 kuna oporezivati u državi članici u kojoj
primatelj dobara koji nije porezni obveznik ima prebivalište.
To znači da će strani porezni obveznici plaćati hrvatski PDV kada
ukupna vrijednost prodaje dobara na daljinu te
telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i televizijskog
emitiranja i elektronički obavljenih usluga prijeđe prag od
10.000 eura, i obrnuto – hrvatski porezni obveznici plaćat će PDV
neke druge članice kada vrijednost navedenih isporuka prijeđe
prag od 77.000 kuna, priopćili su iz HGK.
Moguće će biti i obračunsko plaćanje PDV-a pri uvozu, što je
prvotno dano kao mogućnost za vrijeme trajanja izvanredne
situacije s COVID-om, a to konkretno znači da se PDV pri uvozu
smatra plaćenim ako ga porezni obveznik, upisan u registar
obveznika PDV-a, koji ima pravo na odbitak pretporeza u
cijelosti, iskaže kao obvezu u prijavi PDV-a i takav način
obračunavanja i plaćanja PDV-a zatraži odgovarajućim
popunjavanjem carinske deklaracije kojom se dobra puštaju u
slobodni promet.
U izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom od iduće
se godine pravilnikom propisuje blagajnički maksimum, prema
pojedinim kategorijama poreznih obveznika, što će propisati
ministar financija pravilnikom 90 dana od stupanja na snagu ovoga
Zakona. Nakon dvije godine prilagodbe počinje i obveza provedbe
postupka fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja te
obveza iskazivanja QR koda na svakome izdanom i fiskaliziranom
računu.