'Ovakva primjena je prvi put zabilježena nakon zagrebačkog potresa u ožujku 2020. godine', kaže zapovjednik Obavještajne pukovnije pukovnik Zvonimir Rogić
Nakon snažnog potresa jačine 6.2 po Richteru koji je u
ponedjeljak, 28. prosinca 2020. godine pogodio Petrinju i Sisak
te njihovu okolicu, besposadni zrakoplovni sustavi iz sastava
Obavještajne pukovnije angažirani su u okviru namjenske
organizacije Oružanih snaga Republike Hrvatske s ciljem pomoći
pogođenim područjima i sanaciji štete, javljaju iz Ministarstva
obrane.
Dvije faze
Njihova temeljna zadaća, ispričao je zapovjednik Obavještajne
pukovnije pukovnik Zvonimir Rogić, bila je snimanje objekata te
informacijska potpora snagama na zemlji u smislu određivanja
kritičnih točaka i detekciji možebitnih zatočenih osoba. Kako je
objasnio, od prvih trenutaka nastanka nepogode, Oružane snage
Republike Hrvatske oformile su namjenske snage pod vodstvom
zapovjednika Hrvatske kopnene vojske pod čijim zapovjedništvom su
se našle i sposobnosti Obavještajne pukovnije u smislu
geo-informacijske potpore nadređenom zapovjedništvu.
“U prvoj fazi upućeni su timovi s dronovima (multirotor) koji su
odmah započeli sa snimanjem kritične infrastrukture i izradom
preliminarne procjene nastale štete. Međutim, istovremeno smo
prekinuli zadaće u tijeku koje provodimo u okviru međuresorne
suradnje i sustava domovinske sigurnosti, tako da su besposadni
zrakoplovni sustavi više razine (Orbiter 3 i drugi) preusmjereni
u potresom pogođeno područje”, rekao je pukovnik Rogić i naglasio
kako su BZS dojavljivali i povremene zastoje u prometu zbog niza
prekinutih komunikacija kako bi se lakše regulirali opskrbni
pravci.
“Konkretna, vidljiva i mjerljiva pomoć u sanaciji nastale štete
odvijala na terenu snagama HKoV-a, dok je besposadnim
zrakoplovnim sustavima ostvarena informacijska potpora u realnom
vremenu kako bi donositelji odluka lakše proveli optimizaciju
snaga i donosili brže odluke”, ispričao je Rogić i naglasio kako
je prva faza podrazumijevala i otkrivanje suspektnih građevina u
potrazi za možebitno zatočenim osobama uslijed potresa, dok se u
drugoj fazi provodilo sustavno snimanje šireg područja.
Prvi put korišteno nakon zagrebačkog potresa
“Na terenu je vidljiva sinergija i sinkronizacija svih sastavnica
u namjenskoj organizaciji OSRH pod vodstvom HKoV-a što je samo
potvrda da je Hrvatska vojska sposobna odgovoriti na sve
situacije i izazove pred kojima se nađe”.
Druga faza, nastavlja Rogić, podrazumijevala je sustavno snimanje
gradova i naselja kako bi otpočeo proces snimanja stanja i
georeferenciranja snimaka oštećenja, tj. nastale snimke se
preklapaju s geodetskim orto-foto snimcima i adresnim modelima
tako da se dobije prostorni pregled oštećenih objekta.
“Ova faza je izrazito važna za institucije izvan MORH-a kojima je
to dodatni alat u kasnijim postupcima sanacije, procjene
oštećenosti i u konačnici ostalih postupaka u smislu obnove
eventualnih rušenja objekata i slično. Ovakva primjena je prvi
put zabilježena nakon zagrebačkog potresa u ožujku 2020. godine”,
zaključuje zapovjednik Obavještajne pukovnije.
Na kraju, zapovjednik Obavještajne pukovnije povodom Dana žalosti
u Republici Hrvatskoj, u ime pripadnika Hrvatske vojske izrazio
je iskrenu sućut obiteljima stradalih u potresu.