Prvi rezultati Popisa poljoprivrede 2020., zasad još u statusu
“privremenih” pokazuju da je obradivog zemljišta u Republici
Hrvatskoj sve manje. U odnosu na četiri godine ranije, danas se
koristi 21 tisuća hektara zemljišta manje, a najveći pad
doživjele su površine koje se koriste za žitarice te za krmno
bilje.
Žitaricama je i dalje zasijan najveći udio poljoprivrednog
zemljišta, odnosno 524 tisuće hektara, no to je za 9 tisuća
hektara manje nego 2016. godine. U postotku je, pak, najveći pad
površina s krmnim biljem, kojih je čak 11,2 posto manje. U padu
su i površine sa suhim mahunarkama, korjenastim i gomoljastim
usjevima, svježim povrćem, dinjama i jagodama, cvijećem i
ukrasnim biljem.
Otprilike na istoj razini su povrtnjaci, sjemenski usjevi i
rasadni materijal, a u blagom porastu su trajni nasadi i
industrijski usjevi te površine s ugarom.
Nešto je bolja situacija sa stočarstvom. U opadanju je, doduše,
broj goveda (sa 418 na 412 tisuća grla) te koza (sa 99 na 91
tisuću), no u porastu je broj svinja (sa 945 tisuća na gotovo 1,1
milijuna) te ovaca (sa 778 na 797 tisuća).
Daleko najveći porast je u broju peradi – prije četiri godine
bilo je oko 10,4 milijuna peradi, danas je Popisom poljoprivrede
popisano čak 13,3 milijuna. Riječ je o porastu od čak 27,7 posto.
Uskoro se očekuju podaci i po županijama.