Jasno je kako Vlada želi ljude od povjerenja na čelnim funkcijama, ali isto tako je jasno kako su javni natječaji za određenu funkciju sve češće stvar formalnosti.
U zadnjih nekoliko mjeseci pratimo zanimljive rasplete koji su
povezani s poslovanjem državnih tvrtki, a afere često skrenu
pažnju na to koliko vodeći ljudi firmi zarađuju. Stručnjaci i
analitičari kažu kako visine primanja menadžerskog kadra nisu
uvijek opravdane uspješnim poslovanjem.
U Hrvatskoj je javna tajna kako politika kroji listu onih koji
predvoditi državne firme, iako se konstantno upozorava da
pozicije menadžera trebaju biti odvojene od politike, pa se tako
ne bi trebali čuditi kako više od pola imovinskih kartica odnose
se upravo na stranačke ljude, piše Slobodna Dalmacija.
Jasno je kako Vlada želi ljude od povjerenja na čelnim
funkcijama, ali isto tako je jasno kako su javni natječaji za
određenu funkciju sve češće stvar formalnosti.
“Koalicijski partneri sve dogovaraju, to je standard. Drugačije
ne ide, ne može se od toga uteć”,rekao je prije nekoliko dana o
javnim natječajima Željko Kerum na javnoj televiziji, a njegova
izjava postala je hit među građanima, budući da se do Kerumova
izlijetanja to baš i nije javno priznavalo.
Većina ih ipak ima stranačku iskaznicu
Nije neka tajna u Lijepoj našoj kako većina vodećih ljudi javnih
tvrtki posjeduju stranačku iskaznicu, a trenutačno u tome
pobjeđuje Hrvatska demokratska zajednica.
Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković je među
većinom, a prima plaću od 20.430 kuna neto, odnosno 41.487 kuna u
bruto iznosu, nakon njega to je i predsjednik uprave Hrvatskih
cesta Josip Škorić koji prima plaću od 21.190 kuna neto, odnosno
33.273 kune bruto. Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav
Jakupčić ima plaću 29.500 kuna neto, odnosno 43.236 bruto
dok predsjednik Uprave Hrvatske pošte Ivan Čulo prima
29.314 kuna, bruto se za njega izdvaja 47.144 kune.
Nakon afere JANAF Stjepan Adanić postao je novi predsjednik
uprave JANAF-a, ali njegova plaća nije navedena u imovinskoj
kartici. Međutim prije nekoliko mjeseci naznačeno je kako ima
plaću od 25.900 kuna u neto iznosu.
Predsjednik Uprave HAC-a Boris Huzjan je prijavio mjesečna neto
primanja u iznosu od 23.780 kuna, odnosno 39. 493 kune bruto, a
predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić ima plaću od 22. 958 kuna
neto, odnosno 39.383 bruto.
Nešto nižu plaću ima prvi čovjek Jadrolinije David Sopta od
19.270 kuna mjesečno, odnosno za njega se izdvaja 29.628 kuna u
bruto iznosu dok direktor Plovputa Mate Perišić prima 27.455
kuna, što je 44.662 u bruto iznosu.
Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prometa Željko Ukić, koji nema
stranačku iskaznicu, ima plaću od 22.344 kune, odnosno 39.665
kuna bruto, a ni predsjednik Uprave HŽ-a Infrastrukture Ivan
Kršić nema stranačku iskaznicu te prima plaću od 22.138 kuna
neto, to jest 43. 617 u bruto iznosu.
Člansku iskaznicu nemaju ni Jasmin Bajić, a ni Mate Botica. Bajić
je predsjednik Uprave Croatia Airlinesa i ima mjesečnu neto plaću
od 24.602 kuna (44.571 kunu bruto), a Botica koji je član uprave
“Odašiljača i veza” ima plaću 23.044 kune neto, odnosno 36.202
bruto. Obje tvrtke su u stopostotnom vlasništvu Republike
Hrvatske.
Još malo cifri od kojih će vam se zavrtiti u
glavi
Predsjednik Uprave Narodnih novina Zlatko Hodak svakog mjeseca
dobije 21.576 kune, što znači da je bruto iznos njegove plaće 35.
435 kuna. Prvi čovjek Hrvatske lutrije Mario Musa zaradi 23.309
kuna neto (35.157 kuna bruto).
I dok čelni ljudi većine državnih agencija imaju plaću od 15 do
17 tisuća kuna neto, ima i iznimki. U ovom slučaju to je
predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman koji za svoju
dužnost prima plaću od 32.036 kuna u neto iznosu, odnosno 50.579
bruto.
Ravnatelj Direkcije za korištenje službenih zrakoplova Ivan
Klanac zarađuje 30.054 kune (50.603 bruto), dok nešto manje od
njega zarađuje predsjednik uprave Croatia banke d.d. Danijel
Luković koji prima plaću od 25.191 kunu neto (37.000 bruto).
Predsjednik uprave Agencije Alan Ivica Nekić zarađuje 23.000 kuna
neto, odnosno 33.000 bruto, a prvi čovjek Plinacra direktor Ivica
Arar ima primanja od 24.309 neto, to jest 41.029 bruto.
predsjednik Uprave “Pleter – usluga” Marijan Mareković zarađuje
22.149 kuna u neto iznosu (34.694 bruto).
Na popisu se našao samo jedan SDP-ovac, glavni čovjek
“Agroduhana” Slobodan Perić koji zarađuje samo 9019 neto, odnosno
13.221 kunu bruto.
Žene primaju znatno manje plaće
Predsjednica Uprave “Borova” Gordana Odor prima značajno manju
plaću, 17.889 kuna (29.128 kuna bruto). Direktorica “Brijuni
Rivijera” Sanja Bežan prima ravno 14.000 kuna (22.095 bruto).
Direktorica Nacionalne Veletržnice d.d. Maja Kosmina ima najnižu
plaću u iznosu od 7400 kuna neto, odnosno 11.000 kuna
bruto.
Svakako vrijedi naglasiti kako dio navedenih tvrtki plaće za
radnike osigurava iz poslovnih prihoda, što znači kako nisu svi
korisnici državnog proračuna. Međutim kod plaća direktora javih
poduzeća ima puno nelogičnosti,a struka kaže kako je to odraz
neuređenosti stanja u javnom sektoru.
Premijer i predsjednik nemaju najveće plaće u Hrvatskoj
“Javna poduzeća najprije treba depolitizirati i
profesionalizirati, a nagrađivanje bi trebalo ovisiti o učincima
i rezultatima rada. Tamo gdje se može, trebalo bi i
privatizirati, odnosno država bi se trebala riješiti onoga što
privatni sektor može bolje raditi. Dakako, privatizacija nije
jamstvo uspjeha, to je težak i zahtjevan proces, no vjerujem da
smo to ranije napravili kako treba, da bi u brodogradnji ili
željezničkom prometu bila bolja situacija “, kaže Predrag
Bejaković iz Instituta za javne financije, citirajući bivšeg
britanskog premijera Gordona Browna, koji je izjavio kako društvu
treba petstotinjak godina rada kako bi napredovalo i bilo spremno
na značajne demokratske promjene.
“Sve je to proces odrastanja društva, čime ne branim stvari koje
su u privatizaciji napravljene pogrešno. Ne smijemo više
ponavljati iste pogreške, a ključ uspjeha je i u depolitizaciji.
Smatram kako su otpori ljudi koji gube u tom procesu jači od
naših javnih interesa koji su raspršeni”, kazao je Bejaković.
Čisto radi usporedbe, plaće čelnika, odnosno viceguvernera i
guvernera Hrvatske narodne banke. Guverner HNB-a Boris Vujčić
prima 43.527 kuna neto (62.292 bruto), dok viceguverneri primaju
između 33 i 40 tisuća kuna neto. Iznimka je viceguverner Slavko
Tešija, koji prima čak 45.767 kuna neto, odnosno 68 989 u bruto
iznosu.
Međutim, na čudo svih, predsjednik Zoran Milanović prima plaću od
25.174 kune neto, odnosno 41.060 bruto, a premijer Andrej
Plenković mjesečno zarađuje 22.148 kuna (34.550 kuna
bruto).