U Hrvatskoj je 1713 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 155
Sredovječni Belgijci zamijenili starije na intenzivnoj
njezi
Treći val pandemije koronavirusa u Belgiji puni krevete na
odjelima intenzivne njege, ali prosječna dob pacijenata spušta se
prema srednjim godinama. “Više ne viđamo bake i djedove, sad su u
bolnicama mame i tate, ljudi u četrdesetima, pedesetima,
šezdesetima”, rekao je Nicolas Ottermans, medicinski tehničar na
odjelu intenzivne njege u briselskoj bolnici Ixelles za AFP.
Postoje znaci da se treći val pandemije koronavirusa u Belgiji
možda ublažava kad je u pitanju ukupan broj oboljelih, ali težih
slučajeva sve je više i bolnice se pune. Zdravstvene vlasti
naložile su bolnicama da izdvoje 60 posto kreveta na odjelima
intenzivne njege za slučajeve zaraze koronavirusom, što u
Ixellesu znači 15 od 23 mjesta, čime prisiljavaju zdravstvene
djelatnike da otkažu neke druge postupke. U utorak je u zemlji s
11.5 milijuna stanovnika bilo 3053 ljudi hospitaliziranih zbog
koronavirusa od čega 865 na intenzivnoj njezi, što je brojka koja
se udvostručila u posljednjih mjesec dana. “Ovim tempom doseći
ćemo prag od tisuću slučajeva na odjelima intenzivne njege u
tjedan dana”, rekao je novinarima vladin virolog Steven Van
Gucht.
Suprotno od prva dva vala, ovoga su puta mnogi najstariji i
najranjiviji stanovnici cijepljeni pa su sada bolešću
najpogođeniji odrasli srednje dobi, za koje je manja vjerojatnost
da će umrijeti, ali i dalje mogu opasno oboljeti. Prema
Ottermansovim riječima, iako je vjerojatnije da će preživjeti,
mlađim odraslim osobama često je potrebno dulje liječenje, a
nakon godinu dana pandemije bolnički timovi su preopterećeni.
“Umorni smo. Ovaj treći val stvarno je naporan”, rekao je
Ottermans. “U siječnju i veljači još smo uvijek imali nade da
neće biti toliko strašno, ali sada smo stvarno u trećem valu.
Broj oboljelih ne raste eksponencijalno, ali pandemija je sve
veći teret i oporavak je spor”, dodao je.
Na kraju tunela možda ipak postoji tračak svjetlosti. Prosječni
broj dnevnih infekcija u Belgiji smanjio se tijekom prošlog
tjedna za deset posto, na oko 4.300, što sugerira da će broj
hospitaliziranih osoba pasti za dva tjedna. “Ali i dalje ćemo
biti u ‘crvenom’ još četiri do šest tjedana zbog velikog broja
zaraženih”, upozorio je Ottermans.
U međuvremenu, izvan bolnica mlađi Belgijanci počinju kršiti
mjere ograničenja. Prošli tjedan policija je vodenim topovima
rastjeravala prvoaprilsko masovno okupljanje u briselskom parku.
Ottermans ima jednostavnu poruku za studente i tinejdžere koji se
žele zabavljati. “Pazite! Tijekom prvog vala bili su bolesni vaši
djedovi i bake. Sada su vaši roditelji ti koji završavaju na
respiratoru. Bilo bi stvarno glupo da mladi zaraze svoje
roditelje”, zaključio je Ottermans.
Australija pozvala EU na otpremu naručenog
cjepiva
Australija je u srijedu najavila da će od Europske unije
zatražiti deblokadu izvoza više od tri milijuna doza
AstraZenecinog cjepiva, testirajući tvrdnju Brisela da ne blokira
isporuku cjepiva toj zemlji. Europska unija u utorak je osporila
tvrdnju da blokira isporuke cjepiva Australiji, koja dramatično
zaostaje u planu cijepljenja, dodajući da nije odgovorna za
činjenicu da se AstraZeneca ne drži dogovorenih obaveza prema
drugim zemljama.
Australski premijer Scott Morrison rekao je kako je EU zatražila
da Australija povuče zahtjeve za dozvolu izvoza tog cjepiva, a da
su pisma u kojima su zahtijevali dopremu cjepiva ostala
neodgovorena. Morrison je kazao da će, ako EU sada pokazuje volju
da pusti dopremu cjepiva, opet zatražiti deblokadu isporuke 3.1
milijune doza Australiji. Prema planu isporuke, tih 3.1 milijuna
doza cjepiva trebale su biti u Australiji krajem ožujka. “Mi
očito želimo tih tri milijuna doza”, kazao je Morrison novinarima
u Canberri.
Morrison je najavio da će Australija, ukoliko EU dozvoli izvoz
cjepiva, jednu milijunu doza donirati Papui Novoj Gvineji, koja
se bori s epidemijom i rastućim brojevima zaraženih. Europska
unija prošlog je mjeseca, na zahtjev Italije, blokirala isporuku
250 tisuća doza AstraZenecinog cjepiva Australiji, pozivajući se
na nestašicu cjepiva u Europi. Kasnije je odbila zahtjev
Australije da ponovno ispitaju odluku o blokadi, što je prvi
slučaj takvog odbijanja otkako je EU uspostavila mehanizam
nadzora protoka cjepiva krajem siječnja.
Spor oko nabave cjepiva između Australije i EU podvlači se s
masivnom nestašicom AstraZenecinog cjepiva diljem Unije i
utjecajem koji bi imao izvoz bilo kojeg cjepiva na zemlje koje su
također naručile doze. Australska vlada je za propast plana
cijepljenja u toj zemlji okrivila zastoj u isporuci 3.1 milijuna
doza cjepiva AstraZenece koja su joj trebala biti dostavljena
krajem ožujka.