Pet hrvatskih županija izgubilo je više od petine stanovništva u proteklih 19 godina. Karlovačka županija nije među njima, ali je odmah do njih - od iseljavanja je još katastrofalniji prirodni prirast kojim gubimo gotovo 1000 stanovnika svake godine.
Od 2001. do 2019. godine Hrvatska je izgubila 234.389 stanovnika
ističe se u istraživanju podlistka Jutarnjeg lista
Novac.hr koji se bavi i potencijalnim mogućnostima kako
zaustaviti te trendove, pogotovo u svjetlu pandemije koja je
dijelom ipak zaustavila iseljavanje te ponegdje dovela i do
djelomičnog povratka iseljenika.
No, podaci za Karlovačku županiju pokazuju da je iseljavanje samo
vrh ledene sante, o kojem itekako treba voditi računa, ali je iza
drastičnog smanjenja broja stanovnika još izrazitije “bijela
kuga”, odnosno totalna demografska katastrofa o kojoj se
posljednjih godina sve manje piše.
Naime, Karlovačka županija u ovom je stoljeću izgubila 24.878
stanovnika, no podaci DZS-a pokazuju da je čak 17.886 izgubila
negativnim prirodnim prirastom, a taj će trend biti još teže
zaustaviti, jer stanovništvo zbog sve manje djece postaje sve
starije pa će, posljedično, i djece biti još manje.
Dakako, posve u skladu s tim, ni ovih oko 7 tisuća stanovnika
koje je županija izgubila iseljavanjem nisu ništa manje
katastrofalan podatak, pogotovo zato jer u pravilu odlaze mladi
čime stanovništvo županije postaje još starije i šanse za
demografsku obnovu praktički nikakve.
U apsolutnim brojkama najviše se stanovnika iselilo iz
Osječko-baranjske županije (više od 45 tisuća), no u postotku je
najgora situacija u pet županija koje su izgubile više od petine
stanovništva samo u 19 godina ovog stoljeća! To su Ličko-senjska,
Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska i
debelo na dnu Sisačko-moslavačka županija, koja je izgubila
gotovo četvrtinu stanovništva! No, Karlovačka županija nije
puno bolja – osim spomenutih pet županija situacija je gora samo
još u Bjelovarsko-bilogorskoj, a onda dolazimo mi sa 17%
izgubljenog stanovništva.
Da je zemlja na izdisaju pokazuje i podatak da više nema
pozitivnih primjera. U odnosu na 2001. neke županije jesu u
plusu, ali od ulaska u EU i to se izmijenilo, pa u odnosu na
2013. godinu – svi gube stanovništvo. Tako je godinama
najpozitivnija bila Zadarska županija, no u posljednjih šest
godina i ona je izgubila gotovo 3.500 stanovnika.
Jedina pozitivna vijest i potencijalna komparativna prednost za
Karlovačku županiju jest blizina Zagreba. U trenutačnoj situaciji
u kojoj su iz većeg dijela Hrvatske ljudi prisiljeni tražiti
posao u Zagrebu (ako ne odlaze u inozemstvo) neposredna blizina
glavnog grada ima i neke pozitivne učinke, iako su isti
nedovoljno iskorišteni. Naime, prema procjenama više od 1500
ljudi dnevno putuje iz Karlovca i drugih mjesta županije za
Zagreb (ima ih ponešto i u drugom smjeru – oko 150), a te brojke
bi s kvalitetnim prometnim rješenjima, prije svega brzim
vlakovima, mogle biti i veće.
Sve to urodilo je podatkom da Karlovac i Duga Resa nisu u minusu
u unutarnjim migracijama, odnosno omjeru iseljenih i useljenih
unutar Hrvatske. Odnosno, tijekom 2019. godine više je ljudi
unutar Hrvatske doselilo u Karlovac i Dugu Resu nego što je iz
njih iselilo. Malo, ukupno četrdesetak, ali to je podatak koji je
ipak pozitivan, no, ponavljamo, isključivo zahvaljujući
koliko-toliko solidnoj povezanosti ova dva grada sa Zagrebom. No,
županija u cjelini i u tom segmentu gubi stanovništvo (prošle
godine stotinjak iseljenih više od useljenih).