Moguće je da su neki istočni Azijati danas naslijedili biološke prilagodbe na koronaviruse
Novo istraživanje na DNK ljudi azijskog podrijetla otkrilo je
kako je prije 25 000 godina postojao drevni koronavirus. Analiza
DNK više od 2000 ljudi pokazuje da su genetske promjene kao
odgovor na tu ustrajnu epidemiju akumulirane tijekom sljedećih 20
000 godina, izjavio je David Enard, evolucijski genetičar sa
Sveučilišta Arizona u Tucsonu, na virtualnom godišnjem sastanku
Američkog udruženja fizičkih antropologa.
Mogli bi pomoći u potrazi za lijekovima
Prema ovom istraživanju, moguće je da su neki istočni Azijati
danas naslijedili biološke prilagodbe na koronaviruse. Ovo
otkriće otvara put za istraživanje kako su geni povezani s
drevnim virusnim epidemijama mogu pridonijeti u modernim
zdravstvenim poteškoćama, poput pandemije COVID-19, javlja
Science News. Geni s drevnim virusnom također bi mogli pomoći
znanstvenicima u potrazi za boljim antivirusnim lijekovima.
Enardova skupina znanstvenika koristila je javno dostupnu DNK
bazu podataka sa 2504 osobe iz 26 etničkih populacija s pet
kontinenata, uključujući kinesku etničku skupinu Dai, vijetnamsku
Kinh, te afričku skupinu Yoruba. Tim se prvo usredotočio na 420
proteina za koje je poznato da uzajamno djeluju s koronavirusima,
uključujući 332 koji komuniciraju sa SARS-CoV-2, virusom koji
uzrokuje COVID-19. Ta uzajamna djelovanja mogu se kretati od
jačanja imunoloških odgovora do olakšavanja virusu da otme
stanice.
Znatno povećana proizvodnja svih 420 proteina, što je znak
prošlih izloženosti epidemijama sličnim koronavirusima, pojavila
se samo kod istočnih Azijata. Skupina znanstvenika pratila je
virusne reakcije tih proteina unatrag 25 000 godina.
Analiza gena za koje je poznato da potiču proizvodnju tih
proteina utvrdila je da su specifične varijante postale češće
prije oko 25 000 godina prije nego što su se vremenom ustabilile.
Taj je obrazac u skladu s prvobitno snažnim genetskim odgovorom
na virus koji je s vremenom nestao, kad su se istočni Azijati
prilagodili virusu ili kad je virus izgubio sposobnost izazivanja
bolesti, rekao je Enard. Dvadeset i jedna od 42 varijante gena
djeluje tako da ili pojačava ili odvraća učinke širokog spektra
virusa, a ne samo koronavirusa. To pokazuje da je nepoznati virus
koji je slučajno iskoristio slične proteine kao koronavirusi
mogao potaknuti drevnu epidemiju, rekao je Enard.
“Ova otkrića pokazuju da su istočni Azijati dugo bili izloženi
epidemijama sličnim koronavirusima i da su više genetski
prilagođeni epidemijama tih virusa”, kaže evolucijski genetičar
Lluis Quintana-Murci s Pasterovog instituta u Parizu, koji nije
bio uključeni u novu studiju.