Poplave su pitanje zakona fizike. Ako u parcijalnim tehničkim
rješenjima negdje kanalizirate rijeku kao što je to učinjeno s
Kupom u Karlovcu na lijevoj obali, ili izgradite nasip od dva
metra koji će zaštiti jedno naselje, odnosno dragocjenu
investiciju pročistača u Mekušju dobit ćete enormne vodostaje i
poplavljene kuće tamo gdje su štete prije bile manje ili voda
uopće nije dolazila do kuća. Kad se vodostaji dviju rijeka Kupe i
Korane popnu na 855 centimetara što je samo 15 centimetara niže
od najvišeg vodostaja Kupe ikad izmjerenog 1939. godine, uspjeh
je što nije plivao i sam centar grada. Slaba je to utjeha za
stanovnike Gradca i drugih naselja nizvodno na lijevoj obali
Kupe, kao i za one na Maloj Švarči i Logorištu, no mora se reći
da je Karlovac u globalu dobro prošao. Jer, (i to je zakon
fizike), mogući su i izgledni vodostaji koji mogu poplaviti
cijeli Karlovac bez obzira na sustav obrane od poplave. Nakon
četiri “milenijska” vodostaja u samo dvije godine, kao očite
posljedice trajnih klimatskih promjena, pitanje je vremena kad će
se taj crni scenarij desiti sa štetom prema kojoj će ovogodišnja
biti “dječja emisija”.
I zato je pitijska izjava ministra Jakovine da će Karlovac i
njegova naseljena okolica biti kompletno zaštićeni od poplava “za
4-5 godina” – kad to sigurno više neće bit njegov problem – gora
od njegove tragično krive procjene da vodostaji neće rasti više
od 8 metara. Karlovac, sudeći po tempu poplava u zadnje dvije
godine, jednostavno više nema 4-5 godina vremena. I umjesto
prazne isprike Karlovčanima jer nije anticipirao nepredvidljivost
prirode, jedina ispravna rečenica s ministarske razine je mogla
biti “krećemo sutra u sveobuhvatno rješenje obrane od poplava za
Karlovac”. Rješenje postoji i košta 350 milijuna kuna, ili nekih
0,33 posto državnog proračuna, što nije neostvarivo i nije velika
cijena za jedan državni interes. Jer, kao što rekosmo, doći će
dan kad šteta neće biti 30 milijuna kuna kao sada, već će koštati
više nego trajno rješenje obrane Karlovca od poplava.
Poplave su nažalost i pitanje politike. U pokušaju da podizanje
pripravnosti na najvišu moguću mjeru u vrijeme kad su prognoze
govorile drugačije, prikaže kao nepotrebno podizanje panike,
ministar poljoprivrede se pošteno izblamirao, tu nema sumnje. No,
i puhanje na hladno gradonačelnika Jelića je teško gledati posve
izvan termina predizborne kampanje. OK, onu poplavu u veljači
2014. godine nitko nije mogao predvidjeti, ali poslije se
dogodila i druga i treća u kojoj je bilo mnogo improvizacije u
zadnji čas. Poslije tri jaka upozorenja tek četvrti put Jelić se
sjetio puhati na hladno i odraditi pripremne radnje krajnje
organizirano i na vrijeme. Slučajno ili ne, taj četvrti put se
dogodio tri tjedna pred izbore u kojima se Jelić bori za
naklonost birača. Onih koje je potopilo i one koje je revnost
nadležnih službi spasilo od potapanja.
Na stranu ta sitnica, gradonačelnik se ponio onako kako se u
svakoj prilici gradonačelnik treba ponijeti kad treba braniti
svoj grad i građane. Bio je svuda, obišao sve potopljene birače,
na televiziji i drugim medijima s pravom javno upirao prstom u
glavne krivce za ovakvu situaciju, Hrvatske vode i posredno
državnu vlast. Pričao o tome kako ih je gomilu puta pritiskao da
pronađu rješenje za Karlovac, da ulože novac u trajno rješenje
obrane Karlovca od poplava. Ali nije nalazio na razumijevanje –
između ostalog – vjerojatno i zbog toga što ga druga politička
opcija na državnoj vlasti nije “doživljavala”. Šteta što nije
sazvao press konferenciju svaki put kad bi ga Hrvatske vode
otkantale i sasuo drvlje i kamenje na njih, jer pitanje obrane
Karlovca od poplava nije političko pitanje, to je ovom gradu
životno pitanje.
Šteta je i da Jelić u prve četiri godine svog mandata, kod svojih
stranačkih kolega Sanadera i Jadranke Kosor na premijerskim
funkcijama nije isposlovao da se karlovačka naselja zaštite od
milenijskih vodostaja. Nema sumnje, frustrirajuće mu je zajedno
sa svima nama biti tako bespomoćan pored svih tih moćnika s malo
sluha za karlovačke probleme. I ima pravo biti ljut na njih
zajedno s nama, samo i tu ima neujednačene kriterije. “Lijepo je
od premijera što je posjetio ove krajeve i uvjerio se u stanje na
terenu, ali ti su posjeti više izletničkog karaktera, svake
četiri godine samo se mijenjaju gosti koji dolaze” – rekao je
rezignirano Jelić u veljači 2014. godine nakon što je Milanović
posjetio poplavljena sela oko Karlovca. Jučer se u Karlovcu na
poplavom pogođenim područjima par dana nakon što se voda povukla,
nenadano pojavila predsjednica Kolinda G. Kitarović. Budimo
sigurni da gradonačelnik neće reći kako je i taj posjet
izletničkog karaktera. Jer i nije. Taj je posjet predizborni čin
u nizu skandalozno stranački pristrane predsjednice.