Novopostavljeni vitraji su svečano predstavljeni i blagoslovljeni na blagdan Josipa Radnika, 1. svibnja 2021. godine.
Nalaze se na prozorima pokraj oltara te na taj način dodatno
doprinose mističnosti i ljepoti liturgijskog slavlja. Prozorske
okvire su izradili i vitraje postavili radnici Stolarskog obrta
‘Vuljanić’ iz Karlovca. Vitraje je blagoslovio na večernjoj
svetoj misi vojni kapelan u Đakovu preč. Vlado
Mandura. Prije samoga blagoslova, okupljenim vjernicima
rektor Nacionalnog svetišta svetog Josipa, mons. Antun
Sente ispričao je kako je došlo do ideje postavljanja
vitraja u Svetište.
– Kada sam došao u Karlovac iščitavao sam razne spise u kojim je
između ostaloga prečasni Marijan Radanović napisao da je ovo
Svetište izgrađeno ali nije dovršeno. Imao sam prilike
razgovarati i s prof. Danielom Butalom koji je oslikao križni put
i razne druge slike koje se nalaze u Svetištu. Upravo mi je on
prepričavao da je u prijašnjim razgovorima sa preč. Radanovićem
pričao kako će ovi bijeli zidovi živnuti još više u slikama.
Nešto od toga već smo ostvarili. Želimo sada blagosloviti taj
ljudski rad – kazao je mons. Antun Sente ml.
TROICA SVEČENIKA
Izrada i postavljanje vitraja bili su veliki izdatak, radi se o
40 polja prozora. Veliku ulogu u postavljanju vitraja, njihovom
financiranju imaju trojica svećenika.
– Prvo bih spomenuo prečasnog Lojzeka Burju. nekadašnjeg
dubovačkog župnika. Naime, kada sam došao u Karlovac, u
Nacionalno svetište. Ovdje se je nalazilo puno drvne građe u
vrijednosti od 100.000 kuna. To sam predao preč. Burji a on je od
toga htio sagraditi kapelicu na Jelsi. Nedugo nakon preč.
Burja se nažalost razbolio a kapelica se nije sagradila.
Prošlo je pet godina, a drva su još stajala, trebalo ih je što
prije zbrinuti. Stolar g. Vuljanić je rekao da će uzeti
ta drva. U suradnji sa stolarom uspjeli smo od te cjelokupne
drvne građe izraditi drvene okvire za prozore. Istaknuo bih i
djelovanje g. Josipa Maradina, upravo je on sa Hrvatskim
šumama dogovorio preostalo darivanje i zbrinjavanje drvene građe.
Uz preč. Burju, svećenik koji je pomogao u realizaciji vitraja je
vojni kapelan u Đakovu Vlado Mandura koji je na večernjoj svetoj
misi blagoslovio vitraje.
– Preč. Vlado Mandura je rekao, kada smo skupljali sredstava za
brončana sveta vrata da će kada skupimo 100.000 kuna, još toliko
nadodati. Nikako to nismo uspjeli skupiti, a nakon nekog vremena
preč. Manduri sam rekao da nam treba pomoć oko izrade vitraja.
Prihvatio je moj poziv i novčano pomogao. Rekao sam mu da jedan
kvadrat vitraja košta oko 2.000 eura i da će jedan biti njegov,
ne kvadrat, nego prozor – dodao je rektor
Sente.
I treći svećenik koji je sudjelovao u izradi i financiranju novog
remek-djela Nacionalnog svetišta je njegov rektor, mons. Antun
Sente ml.
POSAO STOLJEĆA
U postavljanju i oslikavanju istaknuo se i njihov autor, profesor
Josip Botteri Dini, koji je prijedlog o vitrajima napravio prije
šest godina. Na temelju toga prijedloga, zajedno su mons. Sente i
prof. Botteri prionuli na posao.
– Neki su mi rekli da o tome previše pričam, ali postavljanje
vitraja u Svetište je zapravo posao stoljeća – naglasio
je profesor Josip Botteri Dini.
– Dva vitraja koji se nalaze u Svetištu krasi lijepa simbolika.
Kompletan prostor vitraja isprepliće hrvatski pleter, koji
evocira na starohrvatsku ornamentiku. To su temelji hrvatske
likovne umjetnosti nadahnute svetim pismo. Ujedno ta rana
hrvatska umjetnost potvrđuje kulturne veze hrvatske sa cijelim
kršćanskim svijetom. I ne samo tada, hrvatska umjetnost kroz
vjekove ostaje uključena i sadržajno i oblikovno sa drugim
kršćanskim kulturnim narodima. Desni Vitraj prikazuje svetog
Josipa također nadahnutog jednim Zadarskim starohrvatskim
reljefom. On drži u ruci ljiljan, znak njegove čistoće; na
vitraju je hrvatskom glagoljicom ispisano ime sveti Josip. Vitraj
prikazuje na isti načni kao onaj lijevi, na valovima hrvatske
kulturne svete baštine, hrvatsku domovinu, posebno kroz lepršanje
hrvatskog stijega i blistavog grba na njemu. Na stijegu zapaža se
utvrđeni grad, simbol otpornosti u zajedništvu, gledajući grad
pomišljamo i na Jeruzalem, na vječni grad kojega sveti Ivan
Evanđelist naviješta kao novi Jeruzalem u kojem svjetlost sja
uvijeke. “Ta slava ga Božja obasjala i svjetiljka mu je jaganjac
– objašnjava Botteri.