Naša je županija pritom i od svih najbliža hrvatskom prosjeku koji iznosi 8,9 posto.
U nekoj razvijenijoj i bogatijoj državi možda bismo za poziciju
Karlovačke županije na tržištu rada mogli upotrijebiti ljepšu
sintagmu “zlatna sredina”, no u hrvatskoj gospodarskoj situaciji
puno je preciznija ona druga – “srednja žalost”.
Tako bismo mogli ocijeniti opsežne podatke koje je Državni zavod
za statistiku objavio o (ne)zaposlenosti u Hrvatskoj, za koje
ipak valja napomenuti da se odnose na 31. ožujka 2020., dakle u
vrijeme kada je pandemija tek počela uzimati maha i tek će se
naredne godine, s novim podacima, vidjeti koliko se koja županija
uspjela nositi s njom.
Uglavnom, važeća stopa nezaposlenosti u Karlovačkoj županiji
(valja naznačiti da je riječ o podrobnijem istraživanju koje se
ne temelji na prijavljenima na HZZ već stvaran broj zaposlenih i
aktivnog stanovništva) je 9,1 posto. Daleko od vrha, doduše
daleko i od dna, odnosno blizu sredine – na 9. mjestu (odnosno
13. gledamo li unatrag). To je, čak, i pomak u odnosu na podatke
za 2019. godinu, jer je ispod Karlovačke županije “skliznula”
Zadarska sa stopom nezaposlenosti 9,2 posto. Naša je županija
pritom i od svih najbliža hrvatskom prosjeku koji iznosi 8,9
posto.
U županiji (nisu razvrstani podaci po gradovima i općinama) je
tako na navedeni datum zaposleno bilo 29.684 osobe u
poduzećima/”pravnim osobama” svih tipova, 5.174 u obrtima i
slobodnim profesijama te 427 poljoprivrednika. Dok se u prve
dvije kategorije brojka zaposlenih može nazvati sasvim prosječnom
u hrvatskim razmjerima, broj poljoprivrednika je vrlo nizak, iako
su kapaciteti za ovu djelatnost u našoj županiji iznimno veliki.
U tom smo segmentu tek 18. u državi, odnosno samo tri županije
imaju još manje registriranih poljoprivrednika.
Prosječna neto plaća iznosila je 5.930 kuna po čemu smo deveti u
Hrvatskoj (u odnosu na stopu nezaposlenosti iza Karlovačke
županije u ovom je segmentu Varaždinska županija, već dugi niz
godina poznata i po vrlo visokoj zaposlenosti svojih stanovnika,
ali i najnižim plaćama u državi).
Što se tiče cijele države, izdvajaju se Grad Zagreb i Varaždinska
županija s čak i za EU razmjere prihvatljivom nezaposlenošću od
3,7 odnosno 4,2 posto. Na drugoj strani priče nakon niza godina
najgora nije Sisačko-moslavačka županija iako je tamošnja
nezaposlenost i dalje ogromnih 18,7%. No, na samo dno pala je
Virovitičko-podravska županija sa 18,8%.
Stopa nezaposlenosti po županijama:
1. Virovitičko-podravska 18,8
2. Sisačko-moslavačka 18,7
3. Osječko-baranjska 16,8
4. Vukovarsko-srijemska 15,1
5./6. Splitsko-dalmatinska 14,6
5./6. Brodsko-posavska 14,6
7. Šibensko-kninska 14,3
8. Dubrovačko-neretvanska 13,1
9. Požeško-slavonska 12,9
10. Ličko-senjska 12,7
11. Bjelovarsko-bilogorska 12,4
12. Zadarska 9,2
13. Karlovačka 9,1
14. Primorsko-goranska 7,2
15. Koprivničko-križevačka 6,4
16. Istarska 6,3
17. Krapinsko-zagorska 6,1
18. Zagrebačka 5,8
19. Međimurska 5,5
20. Varaždinska 4,2
21. Grad Zagreb 3,7