Procjene autora prelimiranog izvješća kažu da sanacija samo područja koje je oštećeno likvefakcijom nakon potresa iznosi 72 milijuna eura
Koordinacija humanitarnih organizacija svakog petka se sastaje u
Petrinji pokušavajući držati korak s potrebama na terenu.
Jednakim tempom održavaju se i stožeri, na lokalnim razinama, a
sjednica glavnog Stožera danas je održana u Kostajnici gdje je
ministar Medved nabrojao što je sve poduzeto.
“To su napori Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno
zbrinjavanje, naime nakon što smo zaprimili 4.385 zahtjeva za
obnovu odnosno nekonstrukcijsku obnovu s jučerašnjim danom je naš
Središnji državni ured započeo s tom nekonstrukcijskom obnovom”,
kaže Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i načelnik Stožera civilne
zaštite za otklanjanje posljedica potresa.
Situacija na terenu je izrazito komplicirana
Iz istog Središnjeg državnog ureda za stambeno zbrinjavanje,
također jučer, na naš upit, odgovorili su nam da im je stigao
popis od oko šest tisuća stambenih jedinica za prioritetne
popravke, a za to im je Vlada dodijelila 103 milijuna kuna iz
donacija. Iz humanitarne udruge Adra kažu, situcija na terenu
iznimno je komplicirana.
“Ako hoćete popraviti dimnjak vi morate imati sve elaborate za
dimnjak, morate imati certifikate za dimnjak. I onda kad vi sve
te elaborate platite, plus kupite sam dimnjak, plus ga
instalirate vi prijeđete onaj iznos za koji je država podržavala
zelene naljepnice. I sama država je to shvatila i sad gleda
nekakav drugi, ja sam čuo da gledaju nekakav alternativan način
pomoći zelenim naljepnicama”, kaže Danijel Presečan iz Udruge
Odra.
Istovremeno, Ministarstvo graditeljstva dosad je zaprimilo 10.066
zahtjeva za obnovu, na osnovu njihovih rješenja Fond za obnovu
može isplatiti novac. Oni su ih do sada odobrili samo 87, i to
samo s područja Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije. Iz
Ministarstva odgovaraju da je u tijeku zapošljavanje dodatnih
ljudi kako bi se ubrzalo rješavanje odluka za isplatu novca.
“Što se tiče žutih i crvenih, da bi bilo tko, tko ima žutu ili
crvenu naljepnicu prvu aplikaciju koju radi je, tu prijavu,
zahtjev za konstrukcijsku obnovu. I ona uključuje: da bi vi mogli
taj zahtjev napraviti, vi morate imat 50 + jedan posto vlasnika,
mora se prijaviti, mora biti suglasno da se prijavi za to. I
drugi dio, vi morate imati ili građevinsku ili uporabnu dozvolu
da bi to napravili. Ukoliko ju nemate, a vaša je kuća izgrađena
prije 1968. godine u tom slučaju morate napraviti bar prijavu za
uporabnu dozvolu i tu prijavu predočiti. Sad, ja ću vam reći s
terena što mi vidimo, devedeset posto, devedeset posto, ja sad
govorio samo za glinsku općinu, za petrinjsku ne znam, devedeset
posto tih kućanstava te papire riješene nema”, kaže
Presečan.
Gradonačelnici nisu zadovoljni
Nabrojano je tek dio problema s kojima se građani sudaraju
pokušavajući pokrenuti obnovu nakon potresa. Kako stvari teku na
području Gline, Siska i Petrinje upitali smo i gradonačelnike.
HDZ-ov Stjepan Kostanjević nije nam povratno odgovorio, a Darinko
Dumbović i Kristina Ikić Baniček očekivano – nisu zadovoljni.
“Ne postoji plan obnove, ne postoje kriteriji i uopće je nejasno
kada zadnja osoba preda papire za obnovu, kada će se krenuti. Da
li oni čekaju da svi predaju papire ili će sad kako što budu
kompletirali konačno krenuti, ako nisu bili u mogućnosti četiri
mjeseca kompletirati barem jednu obiteljsku kuću i krenuti sa
njenom obnovom, onda znači da nešto ozbiljno nije u redu sa
sustavom”, kaže gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček.
“Mi smo sad bez lipe na računu. Mi smo dobili jednu odluku od
Vlade, tj. od resornog Ministarstva da ugroze koje jesu i koje su
opasne za život građana, da taj dio objekata ruši Grad. Međutim,
kad smo mi to pokrenuli, a mi smo možemo reći otvoreno uspjeli
napraviti negdje preko 40-ak elaborata za rušenje naših objekata
i uspjeli smo srušiti naša tri doma i…”, kaže gradonačelnik
Petrinje Darinko Dumbović, a na pitanje govorli i o gradskom
vlasništvu, odgovara: “O gradskom vlasništvu da. I tri obiteljske
kuće. Onda smo dobili jedan dopis koji je ovako malo, koji
zaustavlja proces, i koji kaže da je to posao resornog
Ministarstva”.
Preliminarni izvještaj geoloških istraživanja tla
Prije dva tjedna, daleko od očiju javnosti Stožeru je prezentiran
preliminarni izvještaj geoloških istraživanja tla koja su po
narudžbi Ministarstva graditeljstva izradili znanstvenici s
Rudarsko-geološko- naftnog fakulteta u Zagrebu i Građevinskog
fakulteta u Rijeci.
Potres je uzrokovao tri vrste oštećenja tla koja su stručnjaci
istraživali. Klizišta, vrtače u Mečenčanima, i najozbiljnije –
likvefakcije, rijetke, ali vrlo dramatične pojave – kako ih
opisuje literatura, kada se tlo ponaša nestabilno, poput guste
vode. Pogođene su 52 lokacije na području cijele županije. Boje
na karti, baš kao na semaforu pokazuju kakvo je stanje na kojem
području.
“U tamno crvenim područjima, kada će se provoditi obnova, onda je
bitno da vidimo gdje su tamno crvene u kojima je evidentirana
likvefakcija gdje one zahvaćaju građevinsko područje naselja. I
tu za te građevine koje će se obnavljati unutar, koje će se
obnavljati unutar tih crvenih zona treba napraviti prethodna
istraživanja i treba dovesti praktički strateške odluke o tome
dali obnavljati građevinu ili ići na zamjensku lokaciju”, kaže
koordinatorica kartografskih podataka o likvefakciji, klizištima
i urušnim vrtačama Snježana Mihalić Arbanas, a na dodatno pitanje
znači li to preseljenje, odgovara: “Kažem to je zamjenska
lokacija”.
Medved: Nikoga nećemo seliti
Ministar Medved na naš upit odgovara, nema razloga za paniku,
nikog nećemo seliti.
“Očekujemo konačni nalaz. Ono što je bitno i što želim umiriti
naše građane je sljedeće, postoje mikrolokacije gdje postoje
određeni potencijalni rizici, no to su zaista mikrolokacije i kod
nove gradnje vlasnici tih parcela odnosno tih kuća imat će
cjelokupnu informaciju o samoj podlozi, a i sama gradnja biti će
uvjetovana uvjetima gradnje”, kaže Medved.
Sanacija – 72 milijuna eura
Kako će se ovome pristupiti isključivo je politička odluka, stoga
je razumljivo da potpredsjednik Vlade ne želi o detaljima ovog
skupog problema baš sada uoči izbora.
Naime, procjene autora prelimiranog izvješća kažu da sanacija
samo područja koje je oštećeno likvefakcijom nakon potresa iznosi
72 milijuna eura. Ovo je prvi put da ćete u javnosti čuti tu
informaciju. 72 milijuna eura! Srećom, naš novinarski posao je da
informacije od iznimnog javnog interesa učinimo dostupnima svim
građanima, stoga prvi donosimo i detalje istraživanja koji još
nisu objavljeni.
“Pokazati ću vam na primjeru grada Petrinje. Znači mi smo ovo
gdje se desila likvefakcija, to su tamno crvene zone, ovo dakle
to je evidencija, a ovo crveno i žuto, to je nešto gdje postoje
prirodni uvjeti da se dogodi likvefakcija, ali preduvjet je jedan
opet jaki potres. Što obnova sada treba raditi i znati, znači
prostorni planeri sada trebaju znati da u ovim ovdje zonama, ako
se te zone preklapaju sa građevinskim područjima naselja, njih
vidite ovdje ovu ulicu Brest, znači u toj ulici Brest jedna
strana ulice je zahvaćena likvefakcijom tako da je ovdje sada,
treba donositi odluke zapravo, kako obnavljati u toj zoni”, kaže
Mihalić Arbanas.
Osim Petrinje lokacije na kojima se dogodila ili bi se u slučaju
novog potresa mogla dogoditi likvefakcija djelomično zahvaćaju i
grad Sisak.
“Ne nije javno objavljeno i nije javno prezentirano”, kaže
Kristina Ikić Baniček, a na pitanje jesu li rekli hoće li biti i
kada, odgovara: “Ne, ne, ne. Stožer se i dalje bavi rješavanjem
prehrane, Stožer se dalje bavi, recimo, evo primjer
najbolji, sad je u tijeku natječaj ako želite da vam država
obnovi nekonstruktivne dijelove kuće, dakle recimo dimnjak ili
dijelove krova ili dijelove zabata”.
“O tim kartama imam paušalne informacije jer mi kao grad smo
rekli i donesli smo odluku i ja kao gradonačelnik da više nikada
ništa u gradu Petrinji gdje nemamo geotehnička istraživanja”,
kaže Dumbović.
Osim Siska i Petrinje, Glina se također nalazi na području
ugroženom rijetkim fenomenom. Zna li HDZ-ov gradonačelnik Gline
na kakvom tlu leži njegov gra,d ne znamo.
“Crvene zone su evidencije, ovo je grad Glina. Glina ima
preduvjete za likvefakcije gotovo cijeli grad, zapravo samo jedan
dio nema, pitanje je možda su tamo klizišta”, kaže Mihalić
Arbanas.
“Preko poluprivatnih veza i društva arhitekata su nam obećali da
će nam taj, tu dokumentaciju dostaviti. Znači neće nam je
dostaviti Stožer nego Društvo arhitekata”, kaže Ikić
Baniček.
O tome se pred izbore šuti…
Zašto nema javnih informacija o ugroženim zonama na kojima je
najbolje ne graditi ili je nužno obnoviti oštećeno zemljište i
kad će građani biti upoznati s lokacijama na kojima nije uputno
graditi, pojednostavljeno, kakav je plan, upitali smo šefa
Stožera.
“Naša nadležna tijela informirat će vlasnike objekata koji se
nalaze na tim lokacijama”, kaže Tomo Medved.
Za to vrijeme, građani čekaju. “Da, karta nam je svima prijeko
potrebna, bez nje ne možemo i krenuti ni sa čim, tj.možemo mi
početi, inače je velika šansa da se oni neće moći koristiti”,
kaže Karla Pudar.
“Moja želja je samo da mi je kuću nekako, bilo kako da mi to
naprave. To mi je najveća želja da imam svoj krov nad glavom,
eto”, kaže Ljubica Letica.
Do krova nad glavom ovih ljudi, mora se reći, proći će, nažalost,
još mnoge zime.
Nakon što je radna grupa odradila istraživanja terena, podatke
preuzimaju prostorni planeri, zatim arhitekti pa geotehničari,
govorimo o scenariju u kojem će Vlada odlučiti ići u obnovu
izgradnjom tipskih naselja.
Ponovimo, ono što je sigurno, samo sanacija tla oštećenog
potresom da bi na dosadašnjim područjima bilo sigurno živjeti,
kad je riječ o likvefakcijama stoji 72 milijuna eura, još 800
tisuća eura klizišta i četiri milijuna vrtače, dakle gotovo 77
milijuna eura prije samog početka građevinskih radova. O tome se
pred izbore šuti.