Planovi g. Petračića o izgradnji 25 plinskih kotlovnica diljem grada predstavljaju, kada bi se to i napravilo, bitan korak unatrag u smislu grijanja Grada
Na navode kandidata za gradonačelnika Karlovca Davora Petračića
koje je jučer iznio na tiskovnoj konferenciji danas su reagirali
iz karlovačke Gradske toplane.
Podsjetimo, Petračić je govorio o visokim troškovima grijanja
putem sustava Gradske toplane, te predstavio svoju viziju kako bi
se u budućnosti mogao organizirati toplinski sustav u gradu
Karlovcu.
Direktor Gradske toplane Hrvoje Klobučar pak kaže da Petračić
opet građane dovodi u zabludu, “iznosi im svoje viđenje rješenja
kao jedino i ne navodi punu sliku problema, odnosno građane time
vodi u zabludu, mogući financijski rizik i opasnost”.
Ostatak priopćenja prenosimo u cijelosti…
Vezano za usporedbu dviju zgrada u Krležinoj, “njegove” i
susjedne, najprije treba naglasiti da godišnji prosječan trošak
grijanja stana od 60m2 u susjednoj uspoređenoj zgradi na Gradskoj
toplani nije 5.500 kn, već oko 4.200 kn.
Susjedna zgrada (za razliku od zgrade g. Petračića) nije još
uvijek energetski obnovljena, pa prirodno trenutno troši više
toplinske energije – s druge strane su se stanari zgrade g.
Petračića zadužili radi financiranja svojeg ulaganja i vjerojatno
plaćaju veću pričuvu. Također, troškovi održavanja novog plinskog
postrojenja su relativno mali, za očekivati je da će
vremenom porasti – sukladno tome iskazan sadašnji godišnji
trošak od 2.000 kn za grijanje stana od 60m2 vjerojatno ne
odražava realni ekonomski trošak, već podcijenjeni.
Dakle, put k nižim troškovima grijanja je ulaganje u energetsku
obnovu pojedine zgrade, neovisno o samom energentu (Gradska
toplana ili plinski priključak). To je ono na čemu Gradska
toplana kontinuirano radi sa stanarima zgrada koje grije. Tako
sve više zgrada u Karlovcu obnavlja svoje fasade i provodi ostale
mjere povećanja energetske učinkovitosti, što na kraju rezultira
bitno nižim računima za toplinsku energiju. Izvrstan primjer su
dvije susjedne, preko 50 godina stare zgrade u našem gradu,
priključene na Gradsku toplanu, u potpunosti energetski
obnovljene i s racionalnom uporabom energije, koje nakon obnove
imaju relativno niske račune – godišnji ukupni prosječni ukupan
trošak grijanja u 2020. za tipičan stan od 61m2 iznosi svega
2.300 kuna. Sve više zgrada u gradu Karlovcu prirodno ide tim
putem. Dakle, grijanje na Gradsku toplanu već danas nije skupo
ukoliko je zgrada energetski obnovljena i racionalno troši
toplinsku energiju.
Planovi g. Petračića o izgradnji 25 plinskih kotlovnica diljem
grada predstavljaju, kada bi se to i napravilo, bitan korak
unatrag u smislu grijanja Grada: s ekološke, s razine sigurnosti
usluge za građane, a uskoro i s ekonomske razine, jer će grijanje
plinom postati dodatno opterećeno EU taksama na fosilna goriva.
Naime, budućnost grijanja grada Karlovca je u grijanju
toplinom iz obnovljivih izvora energije, a ne iz plina koji je
ipak fosilno gorivo. Ovakvim svojim idejama g. Petračić pokazuje
i nepoštivanje direktiva EU te strateških odrednica RH. Naime, RH
se opredijelila za energetsku održivost, kao i Europa. U skladu s
time RH je donijela Nacionalnu strategiju energetskog razvoja RH
s pogledom na 2050., koja podrazumijeva potpuni prestanak
korištenja fosilnih goriva u svim proizvodnim procesima, što
znači i u toplinskim sustavima. Temeljem navedene Strategije već
su formirani i formiraju se novi programi financijskog poticanja
prelaska na ekološki prihvatljive izvore energije.
U odnosu na pojedinačne blokovske kotlovnice koje g. Petračić
spominje, centralno postrojenje Gradske toplane je za građane
bitno sigurnije rješenje, jer je 24 sata vođeno od strane
stručnog tima, podliježe kontinuiranim inspekcijskim sigurnosnim
nadzorima, štetni plinovi idu kroz visoki 70-metarski dimnjak
iznad grada, a samo izgaranje i štetne emisije se dešavaju daleko
od domova građana (a ne na njihovim krovovima, pored njihovih
zgrada i sl.). Ujedno građani dobivaju najbržu uslugu kod
problema sa svojom kućnom instalacijom u zgradi.
Na kraju, Karlovac je jedan od rijetkih gradova s obližnjim
geotermalnim potencijalom. Taj obnovljivi izvor ili neki drugi
moguće je do domova građana dovesti ekonomski isplativo
isključivo postojećim vrelovodom, koji je upravo krenuo u projekt
obnove. Bilo kakvim dodatnim postrojenjima na fosilno gorivo nema
mjesta u ideji zelenog grada, čemu teži grad Karlovac, kažu u
Gradskoj toplani.