Pred nama je nešto stabilniji i sunčaniji tjedan u kojem će se temperature vratiti u okvire prosjeka i najaviti se čini se toplije dane i sezonu
Proljeće 2021. polako nam stiže svome kraju, barem onom
klimatološkom. Naime, klimatolozi čisto iz praktično-matematičkih
razloga uzimaju drukčije datume za početak i kraj godišnjih doba.
Za proljeće se tako uzimaju ožujak, travanj i svibanj.
Ovogodišnje proljeće u najmanju ruku je manje toplo nego to mnogi
očekuju. Štoviše, vrlo će vjerojatno u većem dijelu zemlje biti
označeno kao hladnije od prosjeka, a ponegdje i kišnije.
No, krenimo redom.
Nakon blage zime, uslijedio je jedan normalno hladan ožujak.
Zadržala se relativna hladnoća, a česti prodori vlage s Atlantika
nisu dozvolili prijevremeno zagrijavanje. Taman, kad smo
pomislili da je hladnoća iza nas, zima nas je propisno ošinula
repom u travnju, ponegdje kao nikada do sada. Naime, snijeg do
obale i orkanske udare bure se mogu očekivati, ali uslijedilo je
nakon toga rekordno hladno jutro. Minusi do obale i otoka, a
jakog mraza je u unutrašnjosti bilo u nekoliko navrata sve do
potkraj mjeseca. Ne čudi stoga hladna i vrlo hladna ocjena
travnja, a najpogođeniji su bili poljoprivrednici, koji se od
štete prouzrokovane mrazom oporavljaju i danas. Osobito na
krajnjem sjeveru zemlje gdje bilo i manjka sunca.
U svibnju grijanje atmosfere kreće inače intenzivnije, ali ga,
kao i u ožujku, prekidaju česti frontalni poremećaji. Kiše su u
prosjeku u kopnenom području jače i češće, a ove je godine zbog
česte južine bilo i više naoblake. Ono malo vrlo toplih,
krajem prvog desetodnevlja i prvog vrućeg dana, možemo zahvaliti
upravo vjetru s juga, neposredno pred pogoršanje, a njih nije
nedostajalo. Posljedica je to naleta svježijeg i vlažnog zraka sa
Atlantika, koji je podrijetlom iz polarnih područja. Srećom po
voćke, loze i poljske usjeve imali smo samo jednu epizodu sa
slabijim mrazom početkom mjeseca, “ledeni sveci” su bili blagi
prema nama. No, najviša temperatura je samo u Zagrebu iz dana u
dan čak šest puta naglo pala za više od 5 °C i u tome se najbolje
očituje promjenjivost vremena.
Svibanj 2019. bio je i hladniji
Svibanj 2021. bit će posvuda hladniji od prosjeka, no to i nije
toliko neuobičajeno. Ako pogledamo samo malo unatrag, u 2019.,
tadašnji 5. mjesec bio je znatno hladniji i kišovitiji od
ovogodišnjeg. Uostalom, brojne su pučke izreke koje govore da je
za poljodjelstvo, ukoliko isključimo pojavu mraza, povoljno da je
svibanj hladan. Možda bi točnije bilo: nije poželjno da bude
topao ili pretopao. Raslinje je još u razvoju i visoke
temperature mogu prouzročiti velike štete.
Za razliku od svibnja, ako pogledamo proljeće u svojoj cjelini,
za Jadran treba bolje upregnuti svoje sjećanje jer posljednje
ovako hladno je bilo još 2004. godine. Na kopnu su manje
neuobična, ali posljednje ovako je bilo pred 8 godina. Ako
gledamo samo prosječnu minimalna temperaturu za ova tri proljetna
mjeseca u Zagrebu (4,7 °C), posljednji put hladnije je bilo samo
davne 1982. g.
No, pred nama je nešto stabilniji i sunčaniji tjedan u kojem će
se temperature vratiti u okvire prosjeka i najaviti se čini se
toplije dane i sezonu. Ljeto, u cjelini, ne bi trebalo biti
ekstremno, ali očekujemo poneki ekstrem. Bit će svakako
iznadprosječno toplo, osobito u kolovozu.