Najveći gubitak i dalje ima Ozalj iz kojeg je u druge dijelove Hrvatske iselio i više nego dvostruko veći broj ljudi nego što ih je doselilo
Državni zavod za statistiku objavio je najnovije podatke o
unutarnjim migracijama, odnosno onima koje ostaju u granicama
Hrvatske. Kao i u nekoliko ranijih godina (a posljednji podaci
odnose se na razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2019.
godine), i pred samu pandemiju povoljan smještaj županije u srcu
Hrvatske rezultirao je solidnim, čak i blago pozitivnim
rezultatima.
Naime, dok je Karlovačka županija pri samom dnu po prirodnom
prirastu i godišnje gubi gotovo 1000 stanovnika samo omjerom
rođenih i umrlih, a istovremeno velik broj stanovnika iseljava i
u inozemstvo (iako posljednjih godina i u tom segmentu ima i
nešto pojačanih brojki onih koji se vraćaju), u unutarnjim
migracijama ponešto većih firmi koje zapošljavaju i one iz drugih
gradova te blizina Zagreba koja omogućava rad u glavnom gradu, a
život u rodnom gradu utjecale su na mali “plusić” u ovoj
kategoriji.
Središte županije, grad Karlovac, tako je u 2019. bio u plusu u
oba statistička pokazatelja ove kategorije – u Karlovac je
tijekom godine doselilo 358 osoba iz drugih hrvatskih županija, a
349 je odselilo u druge županije. Dakako, tu ima i onih koji su
privremeno promijenili prebivalište, npr. studenti, jednako kako
i u brojci doseljenih ima onih koji su se vratili nakon studija,
no u svakom slučaju ovaj mali plusić veseli. Karlovac je,
razumljivo, u plusu i što se tiče migracija unutar županije –
brojke su razmjerno velike pa se čini da jednako kako je Karlovac
i dalje privlačan stanovnicima manjih mjesta u županiji, tako i
dio Karlovčana želi mirnije okruženje u prirodi pa je tako u
Karlovac doselilo 244 stanovnika drugih gradova i općina iz
županije, ali je i 238 Karlovčana odselilo u druga mjesta u
županiji.
Duga Resa je u vrlo malom minusu u odnosu s drugim županijama – u
nju je tijekom 2019. doselilo 38 stanovnika iz drugih dijelova
Hrvatske, a odselila su 42, ali ukupno je također u pozitivi, jer
ima vrlo pozitivan omjer unutar županije, odnosno broj stanovnika
“podebljalo” je 114 doseljenih iz drugih općina i gradova
Karlovačke županije, dok je iz nje u druge dijelove županije
odselilo 83.
Karlovac je, premda to svakako može biti i daleko bolje, prometno
ipak solidno povezan sa Zagrebom, a Duga Resa i sa Karlovcem i sa
Zagrebom pa je to definitivno utjecalo na pozitivne rezultate,
dok drugi gradovi Karlovačke županije, prometno izoliraniji, ipak
imaju minus i u ovoj kategoriji.
Najveći gubitak i dalje ima Ozalj iz kojeg je u druge dijelove
Hrvatske iselio i više nego dvostruko veći broj ljudi nego što ih
je doselilo – “novih Ozaljčana” tako je 38, dok je 88 donedavnih
potražilo sreću negdje drugdje u Hrvatskoj. Nešto manji minus
imaju Ogulinci (141 doseljeni – 151 odseljeni) i Slunjani (69
doseljenih – 76 odseljenih).
Najmanji “promet” očekivano ima općina Ribnik, jedna od i inače
najmalobrojnijih u Hrvatskoj. Iz Ribnika je tijekom 2019. godine
jedna osoba odselila u druge dijelove Hrvatske, a jedna je i
doselila u njega.
Što se tiče Hrvatske, najprivlačniji je, razumljivo, Zagreb, u
koji je tijekom 2019. godine doselilo gotovo 10.000 ljudi iz
ostalih dijelova Hrvatske. No, ima puno i onih koji su potražili
život u drugim sredinama – njih više od 6.500.