Šarac je jedan od dvojice preživjelih.
Svetozaru Šarcu iz Pančeva, bivšem rezervistu tzv. JNA koji je
1991. ranjen na Koranskom mostu u Karlovcu, Republika Hrvatska
mora u roku od tri mjeseca isplatiti 32.300 kuna naknade zbog
povrede prava na suđenje u razumnom roku, odnosno zato jer od
2003. godina kada je s odšetnim zahtjevom od 520.000 tužio RH još
uvijek nije donosena parnična presuda, pa je ujedno Općinskom
sudu u Karlovcu naloženo da u tom predmetu presudi u najkraćem
mogućem roku, ali ne duljem od 12 mjeseci. Odluka je to Ustavnog
suda Republike Hrvatske kojoj se potužio Šarac smatrajući da mu
je hrvatsko pravosuđe uskratilo prava, a objavio ju je Jutarnji list.
Jutarnji podsjeća da je Svetozar Šarac dio je tzv. “Slučaja
Hrastov”. Mihajlo Hrastov je, podsjetimo, bivši karlovački
specijalac koji je osuđen zbog ubojstva 13 i ranjavanja dvojice
srpskih rezervista na Koranskom mostu u rujnu 1991. godine, a
Šarac je jedan od dvojice preživjelih.
Prvom optužnicom tada Okružnog javnog tužiteljstva u Karlovcu, u
svibnju 1992. godine započeo je kazneni progon, a završio je u
svibnju 2015. godine, presudom Vrhovnog suda Mihajlu Hrastovu na
četiri godine zatvora zbog ratnog zločina. Paradoks je u tome što
je Hrastov svoju presudu čekao još duže, čak 24 godine a u tom
razdoblju hrvatsko pravosuđe mu je donijelo ukupno sedam presuda
za isto kazneno djelo
Iz konačne i osuđujuće presude Hrastovu izrodilo se tridesetak
novih sudskih postupaka u kojima obitelji ubijenih i ranjenih
srpskih vojnika, agresora na Karlovac, tuže Republiku Hrvatsku,
tražeći odštete u odvojenim postupcima. Oni presude dobivaju u
svoju korist, a onda Republika Hrvatska regresno te iznose
potražuje od Mihajla Hrastova. U ovom trenutku država je
isplatila nešto manje od 12 milijuna kuna obiteljima stradalih, a
gotovo tri milijuna ovrha već je sjelo na Hrastovljev račun. Neki
od postupaka za naknadu štete, međutim, još se vode, pa će se ovi
vrtoglavi iznosi zasigurno uvećati za nekoliko milijuna.
Nakon što je preživio Koranski most Šarac je postao jednim od
ključnih svjedoka optužbe. Tvrdi kako su zaustavljeni pred mostom
te da su im djelatnici MUP-a naložili da se moraju predati u 10
minuta ili će biti poduzete druge mjere, a onda su to i učinili,
odloživši oružje. Prešli su, prema zapovijedi, na drugu stranu
mosta, sišli s njega i prešli na puteljak koji vodi prema
Ribarskoj kući (tadašnji restoran nap. a.). Morali su, kaže, leći
jedan do drugog potrbuške.
Tvrdi da je jedan njegov kolega tu odmah zaklan, a onda i drugi
koji se pobunio. To nije vidio, već zaključio. Naređeno im je da
odu natrag na most, a kad su došli do sredine, pojavile su se tri
osobe u maskirnim uniformama, koje su na glave navukle čarape ili
nešto crno, te su počeli pucati po njima s dva ili tri metra
udaljenosti. Zna da je jedan njegov kolega pogođen u trbuh pao
pod most, a on je ranjen u rame i rebro, nakon čega je izgubio
svijest. Kada je došao k sebi, već je bio mrak, oko njega je bilo
krvi, a ljudi su ležali, ali ne tamo gdje su upucani.
Hrastov i njegovi suborci tvrdili su da ih je ta grupa rezervista
napala, te da je Hrastov pucao u samoobrani. Nakon što su mu
svladali jednog suborca, Gorana Čerkeza, Hrastov je u grupu
ispalio 100 metaka iz strojnice Ultimax. Vezija o samoobrani
prošla je na Županijskom sudu u Karlovcu u tri navrata, no
Vrhovni sud bi je poništavao i vraćao, a onda su sami preuzeli
postupak i donijeli osuđujuću presudu. Nema nikakve dvojbe,
zaključio je sud, da je “upravo Mihajlo Hrastov… ispalio u
rezerviste veći broj hitaca iz mitraljeza te ih tako lišio
života, a prema rezultatima provedenog dokaznog postupka… nije
utvrđeno da bi optuženik tempore criminis odbijao bilo kakav
napad na sebe ili život i tijelo svjedoka Gorana Čerkeza”.
Poput ostalih, i Šarac sada želi svoju odštetu. U tužbi koju je
podnio još 2003. godine na Općinskom sudu u Karlovcu traži
520.000 kuna te kamate jer je “kao zarobljenik rezervnog sastava
bivše JNA ranjen od strane pripadnika specijalne policije, te je
uzrokovana šteta kaznenim djelom protiv čovječnosti i
međunarodnog prava – protupravnim ranjavanjem neprijatelja”,
navodi se u članku Jutarnjeg lista.