Među prijedlozima je uz ostale bio lik Nikole Tesle, hrvatski grb, dalmatinski pas, šibenska katedrala, vučedolska golubica, ali i brojni drugi
Hrvatska bi za 18 mjeseci trebala uvesti euro, a građani glasaju koji motiv žele na hrvatskoj stanice euro-kovanice. Nakon što se izjasnila Komisija za odabir likovnog rješenja za hrvatske kovanice eura, utvrđen je i redoslijed, a grafički odjel RTL-a izradio je rješenja kako bi to moglo izgledati kada je hrvatska strana kovanice eura u pitanju.
Prema rang listi, prvi izbor je hrvatska šahovnica. Po 25 crveno-bijelih polja Hrvatska je prepoznatljiva u svijetu. I ovo je, ako građani tako odluče, a Komisija prihvati, jedno od triju rješenja za nacionalni motiv euro-kovanice.
Drugi motiv prema utvrđenoj rang listi je geografska karta Republike Hrvatske.Na euro kovanici bi se mogla naći i hrvatska kuna, kakvu sada imamo na nacionalnoj valuti, odnosno prednjim stranama svih kovanica.
Pomoć građana Komisiji za novac u konačnoj odluci
Četvrto rješenje je glagoljično pismo. Hrvatska glagoljica na našim područjima bila je u upotrebi od 11. do 16. stoljeća, i dio je hrvatske kulturne baštine. Na peto mjesto smješten je hrvatski biser turizma i kulture Dubrovnik, pa bi i ovo rješenje moglo krasiti hrvatske euro-kovanice.
Među prijedlozima je uz ostale bio lik Nikole Tesle, hrvatski grb, dalmatinski pas, šibenska katedrala, vučedolska golubica, ali i brojni drugi.
Na stranici euro.hr od danas do 15. srpnja možete ocijeniti ponuđene motive, ali i predložiti i jedan dodatni koji bi prema vašem mišljenju najbolje predstavljao Hrvatsku, i tako pomoći Komisiji za novac u konačnoj odluci.
Odabir motiva samo je jedan korak u nizu uvođenja eura
Na osmu godišnjicu ulaska u Europsku uniju Hrvatska je korak
bliže uvođenju eura, barem što se tiče izbora motiva za kovanice,
a nakon što se izabere slijedi pravi posao.
“Tu se radi o značajnoj logističkoj operaciji same kovanice kuna i lipa koje trebamo povući 1,1, mlrd kovanica koje teže kao 120 trmvaja ili pola metra na nogomenom igralištu to sve treba prikupiti otkovati nove i distribuirati ih”, objasnio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.
Prikupljat će i oko 500 milijuna komada papirnatih novčanica kuna. Kada bi se naslagale jedna na drugu, bio bi to 50-kilometarski stup ili visina 6 Mount Everesta. Ulazak Hrvatske u euro područje donijet će, tvrde u Vladi, niz prednosti građanima i gospodarstvu.
“Nestat će valutni rizik i mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će se strana ulaganja, povećati mogućnost financiranja na tržištu kapitala, kreditni rejting bi mogao porasti za dvije razine, olakšat će se izvoz i dolazak turista iz europodručja”, kazao je premijer Andrej Plenković.
No, prije ulaska u euro područje, treba zadovoljiti određene uvjete. Kada je riječ o pranju novca, provedene su dvije od tri mjere.
“Što se tiče poboljšanja poslovnog okruženja, trenutno je provedeno 43 od 65 aktivnosti iz akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva te su provedene dvije od deset administrativnih procedur”, pojasnio je Zdravko Marić, ministar financija.
Hrvatska, tvrdi guverner Vujčić, ima snažnu potporu ostalih zemalja. Smatra da ne bismo trebali ući u makroekonomsku neravnotežu ni u pretjerani deficit.
“Što se tiče kriterija javnog duga mi bismo trebali zadovoljiti taj kriterij koji kaže da se treba smanjivati za 1/20 sadašnjeg i 60 posto prema projekcijama našim i EK i ostalih trebali smo ga zadovoljiti”, dodao je Vujčić.
I zato žele da sve bude spremno za ulazak u eurozonu od 1. siječnja 2023.