Najviše sredstava bit će isplaćeno u prve tri godine, oko 700 milijuna godišnje, s tim da prvoj od te tri godine, 2021. treba pridodati i predujam
Europska komisija u četvrtak je dala zeleno svjetlo za hrvatski
nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO) vrijedan 6,3
milijarde eura koji bi mogao povećati BDP za 2,9 posto i stvoriti
21 tisuću novih radnih mjesta do 2026. godine.
Ocjenu plana osobno je donijela predsjednica Komisije Ursula von
der Leyen i uručila je predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću.
Prema izračunima Komisije hrvatski plan oporavka mogao bi
pridonijeti rastu BDP-a ove godine 1,5 posto, sljedeće četiri
godine oko 2,5 posto, a 2026. za 2,9 posto. To znači dodatnu 21
tisuću novih radnih mjesta do 2026. godine.
Gledajući dugoročno, u dvadestogodišnjem razdoblju, plan za
oporavak i otpornost mogao bi imati pozitivan učinak na rast
BDP-a od 1,1 posto i to ne računajući učinak strukturnih reformi
koje bi mogle povećati hrvatski BDP za 15 posto u 20 godina,
rekao je novinarima visoki europski dužnosnik.
Komisija je uputila hrvatski NPOO na usvajanje Vijeću, koje bi to
trebalo učiniti u roku od četiri tjedna. S obzirom na to da je u
kolovozu ljetna stanka, postoji mogućnost da hrvatski plan bude
odobren do kraja ovoga mjeseca.
Nakon što Vijeće usvoji plan, Hrvatska, poput drugih članica,
treba s Komisijom potpisati ugovor o financiranju što se može
dovršiti u nekoliko dana. Po potpisivanju ugovora Komisija će
isplatiti predujam od 13 posto ukupne alokacije, što je u
hrvatskom slučaju 819 milijuna eura.
Deset obročnih isplata
Nakon predujma slijedi ukupno 10 obročnih isplata, po dvije
godišnje, nakon što Komisija ocijeni da su uspješno ispunjene
ključne etape i ciljevi projekata. Najviše sredstava bit će
isplaćeno u prve tri godine, oko 700 milijuna godišnje, s tim da
prvoj od te tri godine, 2021. treba pridodati i predujam.
Svi nacionalni planovi moraju predvidjeti najmanje 37 posto
dodijeljenih sredstava za klimatske ciljeve i najmanje 20 posto
za digitalnu transformaciju. Također, nijedna mjera ne smije
nanijeti značajniju štetu okolišu.
Hrvatski plan udovoljava tim zahtjevima. Za klimatske ciljeve
predviđeno je 40,3 posto i 20,4 posto za digitalnu
transformaciju.
Hrvatska iz Mehanizma za oporavak i otpornost, središnjeg
elementa plana za oporavak EU sljedeće generacije, ima na
raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratne pomoći i 3,6
milijardi povoljnih zajmova. Zasad je odlučeno da se koriste samo
bespovratna sredstva, a naknadno se može tražiti korištenje
zajmova. Tih 6,3 milijarde eura iznosi 11,6 posto hrvatskog BDP-a
2019. godine.
Hrvatski plan ima 21 komponentu i jednu horizontalnu inicijativu
– obnovu zgrada nakon razornih potresa. Plan sadrži 222 mjere što
uključuje 76 reformi i 146 investicija. Sve te mjere imaju
ključne ciljeve na temelju kojih će se sredstva isplaćivati.
Gospodarstvu više od tri, obrazovanju milijarda
eura
Daleko najveća komponenta je gospodarstvo za što je namijenjeno
oko 3,4 milijarde eura. Ta će se sredstva koristiti za jačanje
gospodarskog razvoja poticanjem privatnih ulaganja i kroz pomoć u
zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Druga najveća komponenta je obrazovanje, znanost i istraživanje
na koju otpada oko milijardu eura.
Zdravstvo će dobiti 340 milijuna, tržište rada 280 milijuna eura.
Za horizontalnu inicijativu obnove zgrada nakon potresa i
povećanje njihove energetske učinkovitosti predviđeno je 789
milijuna eura.
U Komisiji kažu da je omjer između reformi i investicija u
stanovitoj neravnoteži, ali da je to slučaj i svim drugim
državama članicama. U hrvatskom nacionalnom planu predviđene su
vrlo važne i velike reforme javne uprave, poslovnog okruženja,
obrazovanja, pravosudnog sustava, socijalne skrbi.
Predviđene su velike investicije koje pridonose zelenoj
tranziciji. Jedna od njih predviđa 1500 megavata električne
energije iz obnovljivih izvora koji će se koristiti za grijanje i
hlađenje zgrada, zatim izgradnja 1300 punionica za električne
automobile.
Plan predviđa izgradnju ili renoviranje 225 tisuća četvornih
metara privatnih zgrada i 593 tisuća metara četvornih javnih
zgrada.
Značajan iznos, 1,3 milijarde eura, što je 20,4 posto alociranih
sredstava predviđeno je za digitalne investicije. To uključuju
digitalizaciju puno važnih sektora, javne uprave, pravosuđa,
obrazovanja, prometa. Plan između ostaloga predviđa da pristup
širokopojasnoj infrastrukturi dobije najmanje 100 tisuća
kućanstava u ruralnim područjima, a najmanje 80 posto hrvatskog
teritorija imat će pristup mreži 5G.
U području ekonomske i institucionalne otpornosti, plan predviđa
veliko smanjenje administrativnog tereta za tvrtke u iznosu od
265 milijuna eura, smanjenje parafiskalnih nameta za 132 milijuna
eura, brisanje najmanje 50 administrativnih zahtjeva za
regulirane profesije.
U području obrazovanja predviđeni su vaučeri za dodatno
školovanje i osposobljavanje, investicije kako bi se povećala
dostupnost predškolskom odgoja, u školske zgrade kako bi
škole mogle raditi u jednoj smjeni, predviđeno je inovativnije
financiranje istraživanja.
Plan bi trebao pridonijeti jačanju teritorijalne kohezije
povećanjem dostupnosti i povezanosti slabije naseljenih područja
izgradnjom infrastrukture u prometu, električnoj i vodoopskrbnoj
mreži, zatim poboljšanja u zdravstvenom sustavu u smislu veće
teritorijalne pokrivenosti primarne zdravstvene zaštite, veće
dostupnosti lijekova i opreme.
EK odbacuje kritike
U Europskoj komisiji odbacuju kritike koje se mogle čuti u
hrvatskoj javnosti, ponajviše od poduzetnika, da je premalo
sredstava namijenjeno za privatni sektor i investicije, a previše
za infrastrukturu i u javni sektor.
“Umjesto da se fokusiramo na to koliko izravno ili neizravno ide
privatnom sektoru bilo bi korisnije pogledati kako će taj novac
biti korišten”, rekao je visoki europski dužnosnik na pitanje da
komentira zahtjeve privatnih poduzetnika da polovica sredstava
ide privatnom, a druga polovica javnom sektoru.
“To ne može biti pola, pola o čemu se govorilo u Hrvatskoj i za
to postoji dobar razlog. Ovdje je riječ o puno investicija u
područjima koja spadaju u javne politike bilo da je riječ o
zdravstvenoj skrbi, socijalnoj pomoći, obrazovanju, javnoj
upravi. Tu imamo velike reforme i investicije od čega će koristi
imati i privatni poduzetnici”, rekao je dužnosnik, dodajući da bi
se mala i srednja poduzeća trebala usredotočiti na to da pripreme
dobre projekte i prijedloge za javne pozive i natječaje koji će
biti raspisani.
Dužnosnici Komisije također kaže da će dobar dio sredstava
završiti u privatnim poduzećima jer će upravo ona sudjelovati u
provedbi investicija i reformi na temelju javnih poziva.
Dio koji će izravno ići malim i srednjim poduzećima prema
hrvatskom nacionalnom planu iznosi nešto ispod 10 posto ukupnih
sredstava, a slično je i u svim drugim nacionalnim planovima
država članica, dodaju u Komisiji.
“Ali, mislim da ta brojka navodi na krivi zaključak jer na kraju
puno investicija koje provodi javni sektor obavljaju privatna
poduzeća”, kaže visoki europski dužnosnik.
Dodaje da je pri tome važna transparentnost i sprječavanje
korupcije u javnim nabavama te da se treba usredotočiti na
ispunjavanje ciljeva plana, što je zajednički napor privatnog i
javnog sektora.
“Ne treba zaboraviti da osim ovih 6,3 milijarde eura, Hrvatska
ima na raspolaganju više od 9 milijardi eura iz strukturnih
fondova u ovom sedmogodišnjem razdoblju i za povlačenje i
upravljanje tim sredstvima potrebni su golemi napori”, kaže taj
dužnosnik.
Rimac nema izravnu potporu
U Komisiji kažu i da tvrtka Mate Rimca nije izravni korisnik
europskih sredstava, nego da je riječ o tvrtki Project Free
Mobility u kojoj je Rimčeva tvrtka dioničar.
“To je novi projekt i to nije izravna potpora Rimčevoj tvrtki.
Riječ je o priličnom inovativnom projektu koji će generirati
visokospecijalizirana radna mjesta, povećati konkurentnost
hrvatskog gospodarstva. Riječ je o održivoj urbanoj mobilnosti,
električnim automobilima, a to ima i socijalnu dimenziju jer će
od njega imati koristi i osobe s invaliditetom”, rekao je
dužnosnik Komisije.
Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskih rekao je da će
ovaj plan omogućiti oporavak hrvatskog gospodarstva teško
pogođenog pandemijom i razornim potresima te da će pomoći u
pripremi za uspješan ulazak u eurozonu.