Među najgorima smo u EU po cijepljenju starijih osoba, dakle onih najranjivijih skupina
U Ministarstvu zdravstva cijepilo se manje od 35 posto
zaposlenih. Znači dvije od tri osobe koje rade s Vilijem Berošem
mu ne vjeruju kad ih uvjerava da se trebaju cijepiti. I nije to
jedini problem. Među najgorima smo u EU po cijepljenju starijih
osoba, dakle onih najranjivijih skupina.
Sjećate li se 81-godišnje Branke, štićenice doma za starije iz
Zagreba koja je prva primila cjepivo u Hrvatskoj? Od tada je
prošlo gotovo sedam mjeseci, odnosno 193 dana.
“Sa svima sam se vidjela i sad svaku nedjelju idem kod sina na
ručak. Osjećam neku vrstu sigurnosti”, kaže Branka Aničić.
Kako povećati interes za cijepljenje?
A sigurnost zato ne osjećaji svi u staroj populaciji. Na
europskoj ljestvici cijepljenih od 70 – 79 godina, i to
onih koji su primili najmanje jednu dozu, Hrvatska je na 23.
mjestu s 69,7 posto. Potom slijede Slovačka i Litva, a znatno
manji odaziv bio je u Latviji i Rumunjskoj, a na samom začelju je
Bugarska.
Oni koji ne žele, jednostavno ne žele. Doprijeti do nekih ljudi
prije svega treba razumijevanjem stavova, strahova i dvojbi,
smatra psihologinja Tanja Jurin.
“Trenutno sada dogodila se situacija da imamo manji broj
oboljelih i ljude to na neki način između ostalog relaksira i
manje ih je strah bolesti. To pažljivo treba adresirati o čemu se
zaista radi ovdje. Ako je nekoga strah da su nuspojave
problematične onda o njima treba puno puno više pričati”, kaže
psihologinja Tanja Jurin.
U Zagreb je stigla i predsjednica Europske komisije koja je imala
svoj apel. “Ovo je pitanje odgovornosti. Pozivam sve da iskoriste
priliku i cijepe se”, kazala je predsjednica Europske komisije
Ursula von der Leyen.
“Mogu ja samo nešto reći. Uz to što je predsjednica Komisije,
Ursula Von Der Leyen je i liječnica. Za hrvatsku javnost dosta
bitan detalj”, dodao je hrvatski premijer Andrej Plenković.
U Ministarstvu zdravstva samo 35 posto
cijepljenih
Bitan detalj za kolege Vilija Beroša jer očito je nedovoljno
povjerenja u cjepivo u zdravstvenom sustavu. Iako je Beroš rekao
da brojke zaposlenih u bolnicama i ambulantama rastu, na pitanje
RTL-a otkrio je kakvo je stanje u njegovom Ministarstvu.
“Mogu vam samo reći da smo ispod 35 posto što je za mene
poražavajuće”, rekao je Beroš.
Svi oni morat će na obvezna predavanja i edukacija na tu temu. U
ovom trenutku ne razmišlja se o obveznom cijepljenju, no priprema
zakona je spremna.
“Zakon koji definira obvezno cijepljenje jer vrlo jednostavan i
treba dodati samo jedan članak koji se odnosi na novu bolest u uz
postojećih 11, to je najmanji problem”, kazao je Beroš.
Može li pritisak uroditi plodom?
Iz Sindikata kažu različiti su razlozi zašto se kolege ne cijepe,
a i nitko ih ne smije prisiljavati. “Nisam sigurna da može
utjecati jer obveza cijepljenja ne postoji, a i donesena je
rezolucija 2361 Vijeća Europa 27. siječnja ove godine koja kaže
da cijepljenje građana nije obvezno i nitko ne smije vršiti
pritisak ni socijalni ni politički da se netko cijepi”, rekla je
predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i
namještenika Iva Šušković.
Pritisak zasad samo riječima, poput ovih od prošlog tjedna. “I
zato što se nismo cijepili ponovno ćemo puniti preko svih
kapaciteta bolnice. Ponovno ćemo puniti groblja”, poručila je
ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević
Alemka Markotić.
“U krajnjem slučaju kada ljude plašimo i ljudima prijetimo tada
će ljudi ugasiti televizor i maknuti se od te poruke. To sigurno
nije način tako ćemo još više odgurnuti one koji još važu ili
kalkuliraju”, kaže psihologinja Tanja Jurin.
Drugim riječima, nagovoriti nenagovorljive bit će teško, a
definitivno je potreban drugačiji pristup od onog dosad.