Porezna uprava može utvrditi da netko ima značajno više imovine nego prijavljenih legalnih prihoda
Uhićenja u aferi Advent i podaci iz istrage pokazale su da
osobe s prosječnim primanjima imaju milijunsku imovinu te se
postavlja pitanje zašto se već kod prvih sumnji da bogatstvo
gomila osoba sa službeno prijavljenim primanjima običnog radnika
ne krene u akciju. Na koji način i sukladno kojim ovlastima
nadležan tijela mogu reagirati te trebaju li čekati policiju i
sud da djeluju, za
Slobodnu Dalmaciju govori
odvjetnik Nediljko Ivančević,
bivši zamjenik županijskog državnog odvjetnika u
Splitu.
“Što se tiče nerazmjera imovine i zakonitih primitaka, potrebno
je naglasiti kako Porezna uprava ima zakonski instrumentarij za
utvrđivanje tog nerazmjera. Odredbama čl. 88. i 89. Zakona o
porezu na dohodak propisano je kako Porezna uprava ima pravo i
obvezu provjeravati sve činjenice koje su bitne za oporezivanje.
Različita porezna tijela i druga državna tijela dužna su
međusobno surađivati i razmjenjivati podatke. Ovo je značajno
zato što temeljem ovog pravnog instrumentarija Porezna uprava
može utvrditi da netko ima značajno više imovine nego
prijavljenih legalnih
prihoda”, objašnjava Ivančević.
Kada govorimo o naknadno utvrđenom nerazmjeru između nečije
imovine i njegovih legalnih primitaka, onda treba razlikovati
dvije potpuno odvojene pravne situacije: “Jedna je situacija ako
Porezna uprava u obavljanju poreznog nadzora utvrdi nesklad
imovine kod nekoga, a potpuno druga situacija je kada ovlaštena
tijela kaznenog progona prikupe dokaze iz kojih proizlazi sumnja
da je netko počinjenjem kaznenog djela stekao imovinu koja je
značajno veća od njegovih primitaka. Ovdje još treba
napomenuti kako u Hrvatskoj ne postoji obveza građana da poreznim
vlastima podnose godišnje prijave svojih porezno interesantnih
primitaka. Ova okolnost je važna kako zbog činjenice da osoba kod
koje se pojavi sumnja u značajni nerazmjer imovine i legalnih
primitaka može naknadno prilagati dokaze kojima će opravdati taj
višak imovine. S druge strane, ova okolnost znači da takva
osoba ne može biti počinitelj kaznenog djela utaja poreza ili
carine iz čl. 256. Kaznenog zakona, jer je radnja počinjenja ovog
kaznenog djela davanje netočnih podataka o dohocima”.
Koliko je teško utvrditi nerazmjer imovine, objašnjava Ante Beus,
vještak za ekonomsko-financijsko poslovanje, računovodstvo i
financije: “Gledaju se godišnji prihodi od nesamostalnog
rada i samostalnog rada te može li taj prihod pokriti kupnju
imovine. Treba također gledati zaduženja ako ste ih imali, u to
spadaju krediti. S jedne strane se stave prihodi, a s druge
imovina. Zna se koliki su troškovi života. Primjerice, ako
ste imali prihod milijun kuna, troškovi života su pola milijuna,
onda ne možete kupiti nešto od tri milijuna kuna, ako niste digli
kredit ili imali staru štednju. Ponekad za izradu nalaza i
vještačenja za sud vezano za vrijednost nekretnine trebaju
građevinski vještaci.
Najčešće utvrđujemo nerazmjer imovine za dilere, gospodarski
kriminal i političare – rekao nam je vještak Beus. Da bi
utvrdila nerazmjer, Poreznoj upravi ne trebaju sudski vještaci,
nego im je dovoljan dobar ekonomist.