Statistika istraživanja daje poražavajući rezultat: 9,43 posto globalnih smrtnih slučajeva pripisuje se hladnim i vrućim temperaturama
“Ovo je prvo istraživanje koje donosi globalni pregled smrtnosti
zbog neoptimalnih temperaturnih uvjeta između 2000. i 2019.
godine, najtoplijeg razdoblja od predindustrijske ere”, kaže
epidemiolog okoliša Yuming Guo sa Sveučilišta Monash u
Australiji.
“Što je najvažnije, koristili smo osnovne podatke o 43 zemlje na
pet kontinenata s različitim klimatskim uvjetima, socioekonomskim
i demografskim uvjetima i različitim razinama infrastrukture i
javnih zdravstvenih usluga tako da je studija imala veliku i
različitu veličinu uzorka, za razliku od prethodnih studija”,
dodao je epidemiolog okoliša.
Statistika istraživanja daje
poražavajući rezultat: 9,43 posto globalnih smrtnih
slučajeva pripisuje se hladnim i vrućim temperaturama. Prethodno
istraživanje koje je koristilo manje sveobuhvatan skup podataka
pokazalo je da ta brojka iznosi 7,71 posto, piše Science
Alert.
Govorimo o 74 smrtna slučaja na 100.000 ljudi
Trenutno je oko 9 od 10 ovih suvišnih smrtnih slučajeva
posljedica hladnoće, ali to će se promijeniti kako se planet bude
nastavio zagrijavati. Također znamo da globalno zatopljenje
dovodi do ekstremne hladnoće kao i velike vrućine.
Azija i Afrika podnijele su najveći teret smrtnih slučajeva
povezanih s prehladom, s prosjekom svake godine od 2,4 milijuna,
odnosno 1,18 milijuna smrtnih slučajeva.
Što se tiče smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, najviše je
došlo iz Azije (224.000) i Europe (178.700). Europa je bila
jedini kontinent na kojem su smrtni slučajevi povezani s
hladnoćom i vrućinom bili viši od globalnog prosjeka.
Sveukupno, smrtnost povezana s klimom smanjila se tijekom
razdoblja ispitivanja, ali trendovi su zabrinjavajući. Smrtni
slučajevi povezani s hladnoćom pali su za 0,51 posto od 2000. do
2019., dok su smrtni slučajevi povezani s vrućinom porasli za
0,21 posto.
“Dugoročno se očekuje da će klimatske promjene povećati smrtnost,
jer će smrtnost povezana s vrućinom i dalje rasti”, kaže Guo.
Dakle, govorimo o 74 dodatnih smrtnih slučajeva na svakih 100.000
ljudi širom svijeta. Budući da su smrtni slučajevi povezani s
temperaturama trenutno jedan od 10 najvećih uzroka smrtnosti u
svijetu.
Pozitivno je to što sve više podataka i bolje procjene o
utjecajima klimatskih promjena mogu biti samo od pomoći, od
promjena vladinih politika do pojedinačnih ponašanja.
“Zbog neizbježnosti klimatskih promjena, važno je pružiti
globalni pogled na relevantni teret smrtnosti i potaknuti i
razviti međuvladine strategije”, pišu znanstevnici.