Izraelci svjedoče kako je cijepljenje prilično dobro jamstvo protiv teškog razvoja bolesti bilo kakvog soja virusa: u 93% slučajeva će oboljenje proći bez većih problema.
Kod virusa COVID-19, naročito kod novih sojeva, imunolozi još ne
znaju točno koliko cjepiva štite od zaraze, jer mjerenje još nije
definirano. Ali sigurno je da će čak i ako se zaraze,
cijepljenima će biti mnogo lakše, piše Deutsche Welle.
Cjepiva koja se koriste prije svega potiču stvaranje antitijela
koja su usmjerena na tipičnu “bodljikavu” bjelančevinu virusa
koja prodire u naše stanice.
Postojeći preparati to čine prilično dobro, bez obzira jesu li
stvoreni “klasičnim”, vektorskom metodom ili mRNA metodom gdje se
našim stanicama “kaže” kakvo točno antitijelo trebaju
proizvoditi.
Kako objašnjava imunolog Carsten Watzl s Leibnizovog instituta
Tehničkog sveučilišta Dortmund, već i delta soj virusa je smanjio
djelotvornost cjepiva. Koliko točno – tu ima različitih
mišljenja: kod “klasičnog” cjepiva kao što je ono AstraZenece sa
66% na oko 60%, kod mRNA cjepiva kao što je BioNTech/Pfizera s
preko 90% na 88% – ali iskustva iz prakse u Izraelu koji je
masovno koristio baš taj preparat i pažljivo bilježi razvoj,
svjedoči i kako je BioNTechovo cjepivo djelotvorno protiv delta
soja još u tek 64% slučajeva.
No i Izraelci svjedoče kako je cijepljenje prilično dobro jamstvo
protiv teškog razvoja bolesti bilo kakvog soja virusa: u 93%
slučajeva će oboljenje proći bez većih problema.
Tamo se razmišlja i o trećoj dozi tog preparata, ali još je mnogo
otvorenih pitanja u borbi protiv tog virusa, piše DW.
Ne jedan, nego dva mehanizma protiv virusa
Kako objašnjava imunolog Watzl, u “normalnim” okolnostima
cijepljenja, kao na primjer protiv tetanusa, se razmjerno
jednostavno mogu prebrojati antitijela koje je naš organizam
stvorio protiv nametnika: ako ih je iznad određenog broja, osoba
je otporna, ako je ispod – onda nije. Ali kod korone, to se
zapravo još uopće ne može mjeriti.
Jer postoje dva mehanizma kojom se borimo protiv virusa korone:
jedno su antitijela koja napadaju virus, ali ako virus ipak
uspije prodrijeti i zaraziti stanicu našeg organizma, onda je to
posao za takozvane “T-stanice” koje eliminiraju zaražene ćelije u
našem organizmu.
A to sve čini složenijim: “Broj samih antitijela ne govori nužno
koliko smo dobro zaštićeni. Lako može biti da netko jedva još ima
antitijela, dakle on se može zaraziti, ali da je reakcija
njegovih T-stanica toliko žestoka da ta zaraza prođe gotovo bez
posljedica”, kaže Carsten Watzl.
Drugim riječima: sam broj antitijela ne govori mnogo o
zaštićenosti nekog organizma, nego su tu i ti “čistači” u našem
tijelu. Koliko ih je – i to se može izmjeriti, ali taj postupak
je razmjerno kompliciran. Dodatni problem je i da ne postoji
sloga među znanstvenicima o nekakvoj točnoj granici gdje bi se
reklo da je sad netko siguran od korone.
Ne znamo, ali “mnogo i pomaže mnogo”
Ipak: velik broj samih antitijela je prilično dobro jamstvo da
netko neće oboljeti od korone, čak i kad netko prođe zarazu
“pjevajući” makar praktično uopće nema antitijela. I iz drugih
cijepljenja je poznato: najviše antitijela postoji par mjeseci
nakon primanja preparata, ali onda se razmjerno brzo njihov broj
smanjuje – do određene razine kad se taj pad znatno usporava. To
ovisi i o starosti cijepljenog i o mnogim drugim faktorima.
S druge strane, imunolog objašnjava i da ako netko razmjerno brzo
nakon cijepljenja gotovo uopće nije stvorio antitijela, onda je
vjerojatno da ta osoba spada u maleni postotak cijepljenih kod
kojih preparat jednostavno “ne djeluje” i kako zapravo nisu
zaštićeni.
No kako sve to izmjeriti? Jer konačno, poznavanje tog faktora je
onda povezano i s odlukama političara o mjerama zaštite i
kojekakvim zabranama kako bi se spriječilo širenje pandemije.
Tu nam Carsten Watzel ne zna reći ništa konkretno, zaključuje
DW. Činjenica jest: “Mnogo i
pomaže mnogo” – dakle treća doza neće odmoći. Ali kako sve to
izmjeriti, tu tek izražava optimizam: “Još ćemo doći do toga.”