Znatno je duži popis jedinica čija je razina izdvajanja ostala na ništici (0,00 posto). Šampioni su Karlovačka i Dubrovačko-neretvanska županija s po osam jedinica lokalne samouprave koje uopće ne odvajaju otpad.
Hrvatski šampioni u odvojenom prikupljanju komunalnog otpada,
male međimurske općine, po stopi odvajanja stale su uz bok
najnaprednijim europskim sredinama, dok hrvatski prosjek ostaje
ispod 20 posto, a neki se gradovi, među kojima i županijska
središta, još uvijek nalaze na nuli.
Podaci su to iz Preliminarnog izvješća Zavoda za zaštitu okoliša
i prirode o odvojenom sakupljanju komunalnog otpada u sklopu
usluga jedinica lokalne samouprave za 2020. godinu.
Hrvatska je do 2020. godine trebala dostići stopu recikliranja od
50 posto ukupne količine komunalnog otpada, pa činjenica da se od
2018. popela sa 11,52 posto na 18 posto tijekom 2020. u stručnoj
javnosti ne izaziva vidljiv optimizam.
Prva općina Belica
Od deset općina i gradova s najvišom stopom odvajanja u
Hrvatskoj, devet je iz Međimurske županije, pohvalili su se na
mrežnim stranicama županije. Slijede ih jedinice lokalne
samouprave na otoku Krku i još nekoliko usamljenih gradova.
Među 556 jedinca lokalne uprave u Hrvatskoj, na prvom mjestu je
općina Belica sa 79,76 posto odvajanja pa grad Prelog sa 70,98
posto.
Iz iste, Međimurske županije, slijedi pet jedinica s također
visokim stopama odvajanja između 60 i 70 posto: Dekanovac sa
65,11 posto, Goričan 63,73, Podturen sa 62, 67, Strahoninec sa
62,31, Domašinec sa 62,19 i Šenekovec sa 61,67 posto. U toj
kategoriji pridružuje im se općina Martijanec iz Varaždinske
županije sa 60,78 posto odvajanja komunalnog otpada.
Jedno drugo tjera pozitivnim primjerima
“Je, pa to je tri-četiri godina tako”, odgovara smirujuće
načelnik općine Belica Zvonimir Taradi. “Mi, znate, imamo dosta
otpadnog krumpira koji se prikupi, pa se i to računa”, nalazi
olakotne okolnosti šezdesetogodišnji Taradi, koji je na čelu
općine već peti mandat zaredom.
Kaže da su najviše poticaja za taj uspjeh dali stanovnici Belice
koji su svoj vijek proveli na radu u zapadnim zemljama. Oni su
stekli kulturu i kad su se vratili sami su to htjeli raditi.
“Stalno su govorili: je pa tam se to sve stavlja posebno, možemo
i mi”, objašnjava Taradi i dodaje: “Onda jedno drugo tjera,
znate”.
Zatim, smatra da za to u Belici postoje idealni uvjeti: “Imamo
velike i lijepe vrtove i imamo gdje to raditi, a kad je tako, čim
nešto ne valja, odmah bode oči”, kaže.
“Bilo je slučajeva da radnici neće odnijeti otpad, jer su ga
domaćini nepropisno odložili, pa ostanu kante. Pa onda ja odem i
razgovaram, pa ako treba nekoga nagradim. Kad vide ljudi da se i
ja zauzimam, kažu na Facebooku: Načelnik, bravo! Daju pozitivan
primjer drugima”, kaže.
“Ali, iskreno, to vam je dug posao, treba za to vremena. Ne ide
to preko noći”, kaže Zvonimir Taradi i dodaje da su netom posve
izbacili vrećice za prikupljanje otpada, da su stanovnici dobili
četiri kante koje se razlikuju po boji i da se nada još boljim
rezultatima.
Ispunili EU cilj o odvajanju otpada
Razred jedinica lokalne samouprave koje izdvajaju između 50 i 60
posto otpada predvode također međimurske: Sveta Marija s 59,24
posto, Donji Vidovec s 59,09 posto, Donja Dubrava i Donji
Kraljevec s 57,85 odnosno 57,56 posto, te Kotoriba s 55,33
posto.
Među njih se utisnula Koprivnica sa stopom od 55,75 posto.
Slijedi sedam lokalnih jedinica s otoka Krka, gotovo sve s
identičnim postotkom od 53,3 posto: Baška, Dobrinj, Krk,
Malinska-Dubašnica, Omišalj i Punat, te Vrbnik s neznatno nižom
stopom od 53,2 posto. Krk je prvi u Hrvatskoj počeo odvojeno
prikupljati otpad, i već grabi prema statusu energetski
samodovoljnog otoka bez proizvodnje stakleničkog plina ugljika.
Skupini tih jedinica pridružili su se još Semeljci u
Osječko-baranjskoj županiji sa stopom od 51,39 posto. Sve
navedene jedinice ispunile su cilj odvajanja koji je propisala
Europska unija
Ne odvajaju, a žive od čistog mora
Znatno je duži popis jedinica čija je razina izdvajanja ostala na
ništici (0,00 posto). Šampioni su Karlovačka i
Dubrovačko-neretvanska županija s po osam “ništavnih” jedinica. U
prvoj su Bosiljevo, Cetingrad, Krnjak, Josipdol, Netretić,
Rakovica, Saborsko i Tounj. U najjužnijoj hrvatskoj županiji su
to Kula Norinska, Zažablje i Opuzen u dolini Neretve, Lumbarda i
Smokvica na Korčuli, te Janjina i Ston na Pelješcu. Ston se
nalazi na rubu rezervata prirode Malostonski zaljev i uvelike
živi od ekološki vrlo osjetljivih školjki koje uzgaja u tom
rezervatu.
Načelnik općine Ston Vedran Antunica kaže da su zbrinjavanje
otpada povjerili privatnoj tvrtki koja se “uspješno bavi”,
prikupljanjem sekundarnih sirovina. Na pitanje kako to organizira
i koliko na ta način odvaja, nije znao reći.
“Dosta, dosta odvajaju”, kazao je.
Požalio se da ih u tome onemogućuje otkup sirovina i odvoz smeća
u Neum. Mediji su u više navrata pisali kako Neum protuzakonito
uvozi smeće s Pelješca. Neumska deponija smeća Klepovica nalazi
se na krškoj podlozi, na kojoj se smeće povremeno pali. Udaljena
je 4,7 km od morske obale u Neumu i 5,5 km od Malostonskog
zaljeva, u pravcu kretanja podzemnih voda.
Na pitanje ima li općina Ston kontejnere za razvrstavanje,
Antunica je kazao da nema.
“Mi imamo zemljopisne limite kojih morate biti svjesni. Mala smo
općina i zakon nam nije dopuštao deponiranje smeća, takav je bio
zakon za otoke”, kazao je.
Međutim, otok Krk to očito nije priječilo da prvi u Hrvatskoj
pokrene odvajanje otpada.
Vedran Kunica iz Udruge Stonski školjkari, voditelj projekta
zaštite malostonske kamenice kojom je europska plosnata kamenica
stekla oznaku izvornosti, nezadovoljan je općinskom politikom
otpada.
“U Stonu vlast nema volje za rješavanjem tih problema, nisu čak
ni postavili kontejnere za odvajanje otpada”, kaže Kunica čija se
udruga, zabrinuta za sudbinu Malostonskog zaljeva zbog planiranja
županijskog centra za otpad u Lučinu razdolju, žalila tijelima
Europske unije.
Ne odvajaju općine s nacionalnim parkovima
Slično je i s Plitvičkim jezerima na čijem području se nalazi
Nacionalni park Plitvička jezera. Ta je općina jedna od šest u
Ličko-senjskoj županiji koje uopće ne odvajaju otpad. Među njima
je županijsko središte Gospić, zatim Udbina, Donji Lapac,
Vrhovine i Karlobag.
Jednako toliko jedinica ne odvaja u Virovitičko-podravskoj
županiji. To su Crnac, Čačinci, Gradina, Lukač, Suhopolje i
Špišić-Bukovica.
Po pet jedinica lokalne uprave na tom popisu imaju
Šibensko-kninska i Zadarska županija. Za prvu su to
Murter-Kornati također smješteni do nacionalnog parka, zatim
Ervenik, Kijevo, Kistanje i Promina, a u drugoj Lišane
Ostrovičke, Pakoštane, Povljana, Sali i Stankovci.
Tri županije imaju po četiri jedinice lokalne samouprave koje
“izdvajaju” nula posto otpada: Brodsko-posavska s
jedinicama Donji Andrijevci, Gudinci, Velika Kopanica i Vrpolje;
Sisačko-moslavačka s jedinicama Dvor, Glina, Gvozd i Hrvatska
Kostajnica, te Splitsko-dalmatinska sa Jelsom, Prgometom,
Šućurajem i Šoltom.
U Zagrebačkoj županiji dvije općine ne odvajaju otpad: Pokupsko i
Žumberak. Na kraju popisa su dvije županije s po jednom jedinicom
lokalne samouprave koja ne odvaja otpad: Ivanjska u
Bjelovarsko-bilogorskoj i Fužine u Primorsko-goranskoj županiji.
Belica “ne živi od riječi politika”
Na pitanje kako komentira hrvatski prosjek ispod 20 posto
odvajanja otpada, načelnik šampionske općine Taradi odgovara:
“Mi vam tu ne živimo od riječi politika. Malo više smo radišni,
ne možemo se varati jer se sve vrati.”
Na pitanje je li država stimulirala uspješne općine u njihovim
aktivnostima oko otpada, Taradi kaže da nisu nikada ništa dobili
i da se državna politika više bavi “lošim učenicima”.
“Mi u Belici svi pomalo radimo na tome i pazimo što radimo, a ne
drugo”, zaključio je.