Nakon što je Večernji list pisao o tome da banke planiraju do
kraja godine ukinuti minuse po računima, što je navodno odgovor
na inicijativu Hrvatske narodne banke s kraja srpnja kojom bi se
dvije kategorije prekoračenja, “odobreni” i “prešutni” minusi na
tekućim računima ograničili i jednako regulirali, nije bilo
moguće dobiti reakcije iz banaka, no pojašnjenje smo potražili od
Hrvatske narodne banke.
Podsjetimo, HNB je u srpnju naveo da su tzv. prešutni minusi po
građane daleko skuplji od odobrenih minusa, koji su regulirani i
imaju propisanu najveću kamatnu stopu, te je pokrenuo inicijativu
za izmjenu zakona kojom bi se stalo na kraj ogromnim kamatama na
tzv. prešutnim prekoračenjima. Prešutna prekoračenja
odobrena su za gotovo 1,8 milijun potrošača, a koristi ih oko 840
tisuća ljudi koji bi se sada mogli naći u situaciji da moraju
vratiti ili, prema pisanju Večernjaka, dignu nepovoljne kredite
da zatvore te minuse.
HNB je preporučio bankama da do donošenja konkretnih izmjena i
dopuna zakona na prešutna prekoračenja primijene ograničenje
efektivne kamatne stope i omoguće obročnu otplatu ukinutog
ili smanjenog iznosa prešutnog prekoračenja, a ne ukidanje
prekoračenja, ističe se u priopćenju iz Narodne banke koje
prenosimo u cijelosti.
Temeljem teksta u Večernjem listu, od 30.8.2021. s naslovom
“Zatvaraju se minusi na računu, 840.000 ljudi u dužničkoj krizi”,
prije svega želimo ukazati na činjenice koje se odnose na
inicijativu Hrvatske narodne banke za unapređenje položaja
potrošača prilikom korištenja prekoračenja po tekućem
računu.
S tim u vezi moramo istaknuti da HNB nije pokrenuo
inicijativu za ukidanje postojećih prešutnih prekoračenja, već za
sniženje njihove cijene. Naime, ispitivanjem praksi banaka vezano
uz prešutna prekoračenja, utvrđeno je da je cijena prešutnih
prekoračenja prosječno 30% viša od cijene dopuštenih
prekoračenja, a da pritom nije utvrđena bilo kakva druga razlika
između ta dva oblika prekoračenja, posebno ne ona koja bi bila u
korist potrošača. Stoga smatramo da nema opravdanja niti za višu
cijenu.
Prešutna prekoračenja odobrena su za gotovo 1,8 milijun
potrošača, a koristi ih oko 840 tisuća pa sniženje cijene koje se
predlaže donosi povoljnije uvjete kreditiranja velikom broju
građana. Pri tome svaka banka, sukladno svojoj poslovnoj
politici, odlučuje o uvjetima pod kojima odobrava, ukida,
povećava ili smanjuje prekoračenje.
Do sada je u zakonu predviđena obaveza banke da u slučaju
smanjenja ili ukidanja dopuštenog prekoračenja, mora potrošaču
omogućiti otplatu u 12 mjesečnih obroka.
Za prešutno prekoračenje ne postoji ovakva obaveza, već se
ono može ukinuti i tražiti da se cijeli iznos vrati odjednom.
Stoga je HNB najavio prijedlog izmjene zakona kojim bi se i
korisnicima prešutnih prekoračenja zajamčila postupna otplata.
Međutim, moramo istaknuti da to ni u kom slučaju nije poziv za
ukidanje prešutnih prekoračenja. Bankama smo preporučili da do
donošenja zakona na prešutna prekoračenja primjene ograničenje
EKS, te da kod ukidanja ili smanjenja iznosa prešutnog
prekoračenja klijentima omoguće obročnu otplatu kao što je to
propisano za dopuštena prekoračenja.
U pogledu maksimalnog iznosa prešutnog prekoračenja od 1.500
kuna koje se predlaže, ističemo da se on odnosi na one tekuće
račune koje će građani tek otvoriti.
Dakle, prema inicijativi HNB-a za novootvoreni tekući račun
neće biti moguće odobriti prešutno prekoračenje u iznosu većem od
1.500 kuna, ali će biti moguće odobriti dopušteno prekoračenje u
bilo kojem iznosu kojeg svaka banka definira. Dopušteno
prekoračenje nema ograničenja iznosa, ali ima ograničenja
maksimalno dopuštene cijene, odnosno EKS-a, obvezu cjelovitog
informiranja i ugovaranja, kao i postupne otplate u slučaju
smanjenja ili ukidanja. Time potrošači ostvaruju bolju zaštitu u
odnosu na prešutna prekoračenja.
Prešutna prekoračenja postala su dominantna u odnosu na
dopuštena posljednjih nekoliko godina, prvenstveno zbog
nedorečenih zakonskih odredbi. Iz toga razloga je inicijativa
HNB-a usmjerena na preciznije definiranje uvjeta prešutnih i
dopuštenih prekoračenja, kako bi se uspostavilo okruženje u kojem
će oba proizvoda moći funkcionirati u onoj ulozi za koju su
namijenjeni – dopušteno prekoračenje kao oblik ugovora o kreditu,
a prešutno prekoračenje kao svojevrsni osigurač za hitne potrebe
– manjih iznosa, bez ograničenja cijene, bez detaljnog
informiranja i ugovaranja.
S obzirom na medijske napise o tome da su banke poslale
svojim klijentima obavijesti o ukidanju prekoračenja, želimo
istaknuti da preliminarne provjere HNB-a ne ukazuju da su banke
svojim klijentima masovno počele slati obavijesti o ukidanju ili
smanjenju iznosa prešutnih prekoračenja, a posebno ne da su banke
takve obavijesti uputile 840.000 korisnika prešutnih prekoračenja
kako bi se moglo zaključiti iz naslova spomenutog članka.
Detaljne provjere su u tijeku, a ovisno o rezultatima tih
provjera, HNB će definirati daljnje postupanje.
94.152 dopuštenih, a 1.733.840 prešutnih
prekoračenja
Nadalje, zbog dodatnih medijskih upita još jednom ističemo
kako je na temelju istraživanja prakse banaka koje je HNB proveo
2020. godine utvrđeno da je otvoreno 2.593.929 tekućih računa na
koje građani primaju redoviti priljev (plaću ili mirovinu)
temeljem kojega se može odobriti prekoračenje. Za potrebe
konkretnog ispitivanja HNB-a, nije prikupljen podatak o tome
koliko je ukupno otvoreno tekućih računa građana u bankama i taj
je broj zasigurno veći od prethodno navedenoga jer građani mogu
imati i više otvorenih tekućih računa u bankama.
Prekoračenje je odobreno po 1.827.992 računa, od toga 94.152
dopuštenih, a 1.733.840 prešutnih prekoračenja. Prosječna visina
odobrenog prekoračenja je 10.558 kn. Najniži prosjek odobrenog
prekoračenja u nekoj banci iznosi 4.391 kn, a najviši 32.560 kn.
U banci koja ima najviši postotak iskorištenosti prekoračenja, on
iznosi 93%. Na razini cijelog tržišta prosjek iskorištenosti
prekoračenja je 65%.
Prosječno odobreno dopušteno prekoračenje iznosi 12.295 kn, a
koristi ga 31.704 potrošača. Prosječna efektivna kamatna stopa
(EKS) za dopuštena prekoračenja izračunata za reprezentativne
primjere iznosi 7,60%, najniža 6,38 %, a najviša 8,11% (iskazani
najviši EKS je u trenutku prikupljanja podataka za istraživanje
bio i maksimalni dopušteni).
Prosječno odobreno prešutno prekoračenje iznosi 8.821 kn, a
koristi ga 839.920 građana. Prosječni EKS za prešutna
prekoračenja izračunat za reprezentativne primjere iznosi 10,97%,
najniži 8,11%, a najviši 17,37%.