Rekao je da je veći broj ljudi na respiratoru nego 30.8.2020. i hospitalizacija bilo povod za sastanak. Rekao je kad je za očekivati cijepljenje trećom dozom
Ministar zdravstva Vili Beroš tijekom dana je održao
sastanka s ravnateljima nekoliko bolnica i s članovima
ekspertne skupine Ministarstva zdravstva. Dogovoreno je da KB
Dubrava neće biti jedina koja će primati covid pacijente, niti će
više biti isključivo covid bolnica.
“Razmotrili smo teme koje su vrlo aktualne, a to je odgovor
zdravstvenog sustava u ovom četvrtom valu, odnosno u doba
hladnijeg vremena u jesen”, kazao je.
Rekao je da su razgovarali konstruktivno, o onome što su već
naučili, sve kako bi spremno dočekali jesen.
“Situacija se mijenja. Znamo kako se virus širi, kakva je
klinička slika. Međutim, činjenica je da je sve više cijepljenih
u Hrvatskoj. To znatno mijenja paradigmu odnosa prema
bolesnicima”, kazao je dalje:
“Dogovoreno je da se postigne kolektivna pripravnost cijelog
zdravstvenog sustava. To ne znači da odustajemo od
centraliziranog pristupa. Samo smo stekli nova iskustva.”
“Moje prvo pitanje ravnateljima onih bolnica koje do sada nisu
isključivo liječile Covid-19 bolesnike, da li u slučaju, ako će
sutra imati svoje dijelove bolnice koji će tretirati i takve
bolesnike, hoće li i dalje tretirati ostale bolesnike.”
“Svi smo se dogovorili da će Klinika za infektivne bolesti i
dalje biti primarni centar. Nakon toga, ovisno o rastu broja,
punit će se druge ustanove, poglavito pojedini dijelovi, ne i
cijela, KB Dubrava, potom Klinika za pućne bolesti, potom KB
Zagreb.”
Rekao je da je najbitnije da se pritom ne ugrožava zdravlje
ne-covid pacijenata.
ne očekujemo, ali se ne mogu desiti. Išli smo do krajnjih granica
i eventualno visoke popunjenosti, za što ne vjerujem da će se
desiti, poglavito zbog činjenice da je dobar dio građana ovaj put
cijepljen”, rekao je i pozvao još jednom na nošenje maski i
držanje razmaka kao najbolji način da se spriječi rast broja
oboljelih.
Iznio je i neke brojke:
“U ovom trenutku imamo 427 hospitaliziranih, 55 je na
respiratoru, što je više nego prošle jeseni, odnosno
prošlog 30. kolovoza. I zato smo se sastali, jer moramo biti
spremni.”
Rekao je da je u petak nastavak razgovora o trećoj dozi cjepiva
za radnike u zdravstvenom sustavu.
U kojim bolnicama u Zagrebu će skrbiti za covid pacijente, u
kojima pak ne i koliko je to ukupno kreveta, zanimalo je
novinare.
“Za prvu ruku, da kažem, osigurali smo 410 postelja. Od tog plana
u ovom trenutku bile bi izuzete KB Merkur i KB Sveti duh, i to
zbog njihovih infrastrukturnih uvjeta. To su bolnice s jednim
hodnikom, s jednim laboratorijem, gdje je vrlo teško organizirati
adekvatnu zdravstvenu zaštitu (istodobno) i covid-19 i ostalim
bolesnicima”, odgovorio je.
Rekao je da su sve bolnice dale svoje brojke za covid-19
pacijente i za one na respiratorima. Rekao je da se razgovaralo i
o Hitnoj:
“U početku prošlog vala bilo je određenih problema kad su kolima
Hitne pomoći covid bolesnici išli od bolnice do bolnice, pa smo
uveli koordinaciju koja je profunkcionirala i nakon toga je
situacija bila puno bolja.”
Rekao je da su od svih bolnica zatražili da imaju kapacitete za
izolaciju ljudi zaraženih koronavirusom, ali ne nužno i za
liječenje.
O trećoj dozi cjepiva odgovorio je i na pitanje o čemu se još
treba razgovarati i kad će početi taj dio cijepljenja:
“Struka mora reći svoje mišljenje. Još uvijek u stručnoj
medicinskoj dokumentaciji još uvijek nema jasnih utemeljenja i
jasnih algoritama za primjenu treće doze. Nova je bolest, nove su
okolnosti, još uvijek se bilježi porast titra antitijela nakon
cijepljenja, pa zatim i njegov pad i tek tako indirektno se može
zaključivati kad će treća doza biti potrebna.”
“Zdravstveni djelatnici koji rade s covid pacijentima su oni koji
su stalno u kontaktu s virusom i kod njih je pitanje zaštite
najaktualnije. Zato je, između ostalog, i HLK aktualizirao ovo
pitanje, na tome im zahvaljujem. A struka će dati odgovor u petak
ili sljedećih tjedana, jer se upravo ta stvar evaluira na
europskom nivou”, kazao je dalje.
Novinare je zanimalo hoće li se zdravstvene radnike možda
testirati prije cijepljenja trećom dozom.
“Pa, vi me sad tjerate da se miješam u nešto što nije moja
struka. Ja nisam epidemiolog, ja sam neurokirurg. Ali po nekom
mom skromnom medicinskom znanju, mislim da bi imalo smisla
testirati nekoga, da se vidi koji je titar antitijela, da se vidi
u kolikoj je mjeri cjepivo izazvalo reakciju imunološkog sustava
u obranu našeg organizma:
“Doduše, postoji jedan problem. Nekoliko je različitih testova i
načina evaluacije istih, stoga je pitanje na neki način
objektivnosti tih podataka. Ali, kad bismo mogli jednoznačno
znati koliko svatko od nas ima antitijela, to bi bio potpuno
jasan pokazatelj naše otpornosti na virus i treba li se netko
docijepiti i kako s njim postupati.”
Rekao je da su bili prvo jedni, pa drugi PCR testovi, potom
antigenski, koji su se dalje unapređivali.
Jesu li razgovarali o tome da mjere budu u skladu s time koliko
je hospitaliziranih ljudi?
“To je isključivo epidemiološko pitanje, na sastanku ekspertne
skupine o tome nismo razgovarali. Opet ću ponoviti svoj stav,
iako nisam epidemiolog, ali sam godinu i pol dana u tome i
razvio sam neko svoje promišljanje. Broj novozaraženih vam je
apsolutno adekvatan ukoliko svi imaju jednaku kliničku sliku.
Onda vi znate da taj broj novozaraženih odražava broj
hospitaliziranih, broj onih koji će završiti na respiratoru”,
govorio je:
“Međutim, ovaj početak četvrtog vala nije pokazao kao prošlo
ljeto. Kliničke slike su bile lakše. Prema tome broj
novozaraženih nije relevantan. Relevantan je onaj broj koji će
vama opteretiti zdravstveni sustav, a to je broj hospitaliziranih
i broj najtežih bolesnika na respiratoru. To je za mene kao
ministra zdravstva relevantniji podatak. Iako, gledajući šire
epidemiološki, dobro je znati i broj novozaraženih i postotak
pozitivnih među detektiranima i obrađenima.”
“Zasad ćemo se držati općih mjerila. Ali možete biti sigurni da
je meni osobno najveća vrijednost podatka broj hospitaliziranih,
broj novohospitaliziranih i broj onih na respiratoru”, podvukao
je.
Je li zabrinut zbog jeseni?
Gledamo što će biti. U ovom trenutku su brojke veće nego prošle
godine. U igri je delta soj za kojega znamo da izaziva veće
virusno opterećenje, veći broj virusa koji se brže repliciraju,
stoga se brže širi. Međutim, u ovom trenutku imamo preko 1,6
milijuna cijepljenih građana. To bi se moralo na neki način
reflektirati. Osobno smatram da će opterećenje zdravstvenog
sustava biti manje. Moj zadatak, naš, je biti spremni na sve
scenarije.”
Je li izvjesno ukidanje svih mjera, znamo da su o tome postigli
suglasje predsjednik i premijer govoreći o jeseni, zanimalo je
dalje novinare.
“Pa, i to je jedna od mogućnosti. Da li će do toga doći, ovisit
će isključivo o ponašanju virusa. Jer, bude li se virus širio,
bude li se povećavao broj hospitaliziranih sugrađana… bar ja,
kao ministar zdravstva, teško bih se tada mogao odreći mjera.
Zadnjih godinu dana svjedočimo da imamo dva najbolja elementa za
borbu protiv ove bolesti; to je cijepljenje i to je poštivanje
mjera, općih protuepidemijskih, ali i ovih koje donosi Stožer
kojima se reguliraju ponašanja. Koja su to ponašanja? To su
ponašanja koja su rizična i koja mogu generirati širenje virusa”,
kazao je.
“Cijepljenje u znatnoj mjeri otežava virusu situaciju sa
širenjem”, apelirao je:
“Evo, jučer je bila na televiziji ona gospođa koja je bila teško
oboljela. Rekla je da ne bi nikome poželjela niti jednu minutu
svog teškog stanja, niti neprijatelju. A sve se u najvećem broju
slučajeva može eliminirati cijepljenjem. Kad govorimo o
nuspojavama, svi lijekovi, pa i najobičniji koje uzimamo
svakodnevno, imaju nuspojave. Ali one su stvarno minorne.”
“Takve stvari me uvijek jako ljute”, kazao je dalje na
spominjanje ljekarni u kojima izgleda da neće doći do
cijepljenja, “Zapelo je nešto u organizacijsko financijskom
smislu. Međutim, dao sam jasan naputak ravnatelju HZZO-a i
zdravstvenim službama da razriješe tu dvojbu i pokrenu
cijepljenje u ljekarnama što prije.”
Rekao je da je, posebno u pandemijskim krizama, nekad neophodno
izaći iz okvira i takvo stanje riješiti.