"Sve banke koje odobravaju prešutna prekoračenja obavijestile su nas da nisu pokrenule, niti su u tijeku bilo kakva, a pogotovo ne masovna otkazivanja prešutnih prekoračenja po tekućim računima građana", navodi HNB.
Slijedom jučerašnjih objava u medijima da su banke građanima
počele masovno otkazivati prekoračenja po tekućim računima,
Hrvatska narodna banka je, u skladu sa svojim zakonskim nadzornim
ovlastima, zatražila od banaka očitovanje o takvim eventualnim
aktivnostima, stoji u priopćenju HNB-a objavljenom u utorak
popodne.
“Sve banke koje odobravaju prešutna prekoračenja obavijestile su
nas da nisu pokrenule, niti su u tijeku bilo kakva, a pogotovo ne
masovna otkazivanja prešutnih prekoračenja po tekućim računima
građana povezana s regulatornom inicijativom HNB-a. Jednako tako,
nisu u tijeku niti masovna umanjenja odobrenog prešutnog
prekoračenja na 1.500 kuna povezana sa spomenutom inicijativom,
niti su banke u tom kontekstu pozvale klijente da im odjednom
vrate iznos prekoračenja.
Dakle, nisu točne informacije da banke započinju masovno
otkazivati prešutna prekoračenja po tekućim računima građana,
odnosno smanjivati odobreni iznos prešutnog prekoračenja na 1.500
kn. Slijedom toga, našim građanima ne prijeti masovna dužnička
kriza koja bi mogla biti izazvana promjenom poslovne politike
banaka u svezi prešutnih prekoračenja”, navodi se u priopćenju.
Redovne revizije prekoračenja
HNB napominje da banke periodički provode redovne revizije
prekoračenja kako bi uskladile iznos odobrenog prekoračenja s
primicima na tekući račun. Visina odobrenog minusa prvenstveno
ovisi o prosjeku primanja u prethodnom razdoblju (najčešće u
prethodnih šest mjeseci), pa ako se prosjek primanja mijenja,
mijenja se i visina odobrenog prekoračenja, ističu.
“Radi se primjerice o slučaju kada građanin iz statusa redovnog
zaposlenja pređe u mirovinu pa mu se priljevi na tekuće račun
smanje, te banke sukladno svojim politikama umanjuju i iznos
odobrenog minusa. I stoga u slučaju da se nekome prešutno
prekoračenje (minus) smanjuje ili ukida, to nije posljedica
inicijative HNB-a, već rezultat redovnih aktivnosti banaka koje
one uobičajeno provode već godinama”, piše u priopćenju.
HNB navodi i da nije utvrdila da banke obračunavaju nezakonite
kamatne stope na prešutna prekoračenja, ali jest “pokrenula
inicijativu za uvođenjem snažnijih zakonskih odredbi koje bi
trebale rezultirati sniženjem kamatnih stopa i naknada povezanih
uz prešutna prekoračenja”.
Tako navode da je primjerice kamatna stopa od 17,3% efektivna
kamatna stopa u koju je uključena ugovorena kamatna stopa za
prekoračenje, ali i naknada za vođenje tekućeg računa i
eventualne druge naknade koje banka obračunava i naplaćuje vezano
uz tekući račun.
“Upravo zbog toga što zakon ne predviđa ograničenje maksimalne
efektivne kamatne stope na prešutna prekoračenja, Hrvatska
narodna banka je pokrenula inicijativu za primjenu takvog
ograničenja. Pritom želimo ukazati da je maksimalna efektivna
kamatna stopa za dopuštena prekoračenja za razdoblje od 1.7. do
31.12.2021. ograničena na 7,61%. To znači da ukupna cijena za
korištenje dopuštenog prekoračenja – kamatna stopa i naknade – ne
može biti viša od 7,61%. U skladu s regulatornom inicijativom
HNB-a, takvo će se ograničenje primijeniti i na prešutna
prekoračenja, ali koja se zbog toga neće ukinuti”, stoji u
priopćenju HNB-a.