Na početku smo još jedne, koronom sputane školske godine, no mjere su ovoga puta blaže
Od danas su svi učenici ponovno u školskim klupama. Nova pandemijska godina s novim – blažim pravilima.
Maske ipak ostaju. Obvezne su za učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole gdje nema razmaka od 1,5 metra, a u srednjim školama gdje nije moguće osigurati razmaka od 2 metra. Morat će ih nositi i nastavnici.
“Ostat ćemo na tragu onoga što smo radili prošle godine. Različiti ulazi za različite razrede, različiti termini ulaska u školu, odmori u različitim terminima. Sve na tragu onoga od prošle godine, poštujući sve novo doneseno”, kazao je Slaven Staklenac, ravnatelj OŠ Većeslava Holjevca u Zagrebu.
COVID potvrde za učitelje nisu potrebne, do sada je prema podacima Ministarstva cijepljeno 55 % zaposlenih u osnovnim i oko 60% u srednjim školama.
Da škole moraju ostati otvorene pokazalo je i istraživanje u kojem je sudjelovalo oko 5 tisuća nastavnika i 27 tisuća učenika.
“Najviše mi je smetalo kad smo bili online, nisam se mogao družiti s prijateljima. Teško je. Drukčije je kad je učitelj s tobom u razredu, a drukačije je kad je iza ekrana”, kazao je prije tjedan dana za RTL Roko Dekalić, učenik Osnovne škole Milana Langa u Bregani.
“Bolje u učionici biti. Lakše učim, učitelji objašnjavaju bolje. Ni učitelji ne znaju baš na online”, kazao je isto prije tjedan dana Danijel Dorotić, također učenik Osnovne škole Milana Langa u Bregani.
Gotovo 60 % maturanata kaže da je pandemija na njih imala negativan utjecaj, a isto mišljenje dijeli i 37 % učenika 6. razreda. Više od polovine maturanata smatra da je pandemija negativno utjecala na njihovo psihičko zdravlje.
“Mi bismo trebali kretati baš od njega. Od mladog čovjeka, djeteta pojedinca, koje je ako hoćete već sad izgubilo godinu i pol dana škola, godinu i pol normalnog odrastanja. Ne smijemo dopustiti da to bude 2 i pol godine. Razlika je kad imate 8, 9 godina to nije isto kao kada imate 44,45,46”, kazao je Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja.
“Rezultati nacionalnih ispita ne trebaju brinuti učenike jer se neće vrednovati tako da im utječu na ocjenu, dobit će povratnu informaciju o tome kako su usvojili gradivo koje su pisali. Isto tako će koristiti nacionalnim institucijama, Ministarstvu, Agenciji, Nacionalnom centru kakve promjene u sustavu obrazovanja su potrebne”, kazao je Vinko Filipović, v. d. ravnatelja Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Nacionalni ispiti provodit će se u 80 škola iz cijele Hrvatske. U svibnju će ih pisati osmaši, a učenici koji sutra kreću u 4. razred u listopadu iduće školske godine kao petaši polagati će nacionalni ispit iz gradiva 4. razreda. Njihovo znanje provjeravat će se iz hrvatskog jezika i matematike te prirode i društva. U 8. razredu ispite će pisati iz hrvatskog, matematike, fizike, kemije i biologije.