Prva faza samopopisivanja kroz sustav e-Građani trajat će od 13. do 26. rujna
Državni zavod za statistiku (DZS) od 13. rujna do 17. listopada
2021. provest će prvi digitalni Popis stanovništva, kućanstava i
stanova u Republici Hrvatskoj u dvije faze i na dva načina, a
građani će moći sami izabrati način popisivanja, priopćeno je u
četvrtak iz DZS. Naime, putem sustava e-Građani bit će u prvoj
fazi građanima omogućeno samopopisivanje.
Prva faza samopopisivanja kroz sustav e-Građani trajat će od 13.
do 26. rujna, a druga faza popisivanja kada popisivači izlaze na
teren, trajat će od 27. rujna do 17. listopada, navode iz DZS.
Pozivaju sve građane da se samostalno popišu u prvoj fazi
samopopisivanja kroz sustav e-Građani.
U tom razdoblju imat će priliku samostalno popisati sebe i sve
članove svoga kućanstva kad njima to najviše odgovara. Dovoljan
je jedan član kućanstva s vjerodajnicom kako bi popisao svoje
kućanstvo i sve njegove članove. Nakon ispunjavanja popisnog
upitnika i uspješnog zaključavanja i slanja e-popisnice,
ispitanik će dobiti jedinstvenu kontrolnu šifru generiranu u
trenutku predaje e-popisnice, koja je dokaz uspješno provedenog
samopopisivanja, pojašnjavaju iz DZS.
Kontrolnu šifru treba zapisati na papir, poslikati ili isprintati
i sačuvati do druge faze Popisa (terenskog popisivanja) kako bi
ispitanik kontrolnu šifru dao popisivaču zbog kontrole obuhvata
popisivanja.
Možete popisati svoje starije bližnje (roditelje, baku i djeda
ili nekog drugog) koji žive u drugom kućanstvu s njihovom
vjerodajnicom, ističu iz DZS-a. Pravilo kod e-popisivanja jest da
se s jednom vjerodajnicom popisuje jedno kućanstvo.
Popis stanovništva temelji se na izjavi.
Prema Zakonu o službenoj statistici svi podaci prikupljeni u
popisu stanovništva tajni su i upotrebljavat će se isključivo u
statističke svrhe, drugim riječima, Popis stanovništva nije
osnova za ostvarivanje bilo kakvih prava ili obveza, naglašava u
priopćenju Državni zavod za statistiku.
Treba napomenuti i da kazne za nepopisivanje idu od 2000 do 5000
kuna za fizičke osobe.
Sam popisni upitnik ima 16 stranica na kojima su, dakle, pitanja
koja se tiču stanovništva, kućanstava i stanova, piše Index.hr.
Građani će tako trebati ispuniti podatke koji se tiču
identifikacije, što uključuje, dakako, grad odakle dolaze, ulicu,
ali i podatak o broju osoba u stanu.
Što se tiče podataka o osobi, državu tako zanima njezino bračno
stanje, vrsta životne zajednice u kojoj živi, broj djece, razlog
prisutnosti u mjestu u kojem se nalazi, koliko se dugo u tom
mjestu namjerava nalaziti, živi li osoba od rođenja u naselju u
kojem je trenutno, odakle se osoba doselila, koji je razlog
doseljavanja (rad, obiteljski razlozi, povratak, potres,
školovanje…) itd. Tražit će se i podaci o roditeljima odnosno
majci. Tako je među upitima i ono o mjestu stanovanja majke u
vrijeme rođenja osobe.
Upiti se tiču i onih koji su odsutni, pa anketni listić obuhvaća
i temu učestalosti vraćanja u mjesto stanovanja, razloge
odsutnosti, ali i namjerava li se osoba vratiti u mjesto
stanovanja, koliko je dugo osoba odsutna, koliko dugo namjerava
biti odsutna itd.
Zanimat će Zavod i državljanstvo građanina, ali i eventualno
drugo državljanstvo, narodnost, materinski jezik, vjera, vjerska
zajednica…
Tu su i pitanja koja se tiču razine obrazovanja koju je osoba
stekla, ali i, recimo, konkretni podaci, poput onih gdje ste
pohađali vrtić, školu ili fakultet. Tako se traže, primjerice,
točna ulica i kućni broj ustanove.
Što se tiče zaposlenja, popisivači će građane pitati kakav im je
položaj od 25. do 31. kolovoza, kao i koje je zanimanje osobe,
ali i djelatnost s kojom se bavi te u kojem mjestu radi, kao i
kojim sredstvom ide na posao.
Anketni listić sadrži i upit oko izvora sredstava za život
(prihodi od rada, prihodi od imovine, mirovina…).
Također, Državni zavod za statistiku zanima i je li osoba kao
civil bila ranjena ili ozlijeđena u vezi s okolnostima iz
Domovinskog rata, kao i je li joj netko poginuo ili nestao. Traži
se da se popišu te osobe koje su poginule ili nestale.
Što se tiče podataka o kućanstvu odnosno stanu, Državni zavod za
statistiku pita koja je osnova korištenja stana (privatno
vlasništvo ili suvlasništvo, podstanarstvo), ali i koristi li
kućanstvo poljoprivredno zemljište te ima li barem jedno grlo
stoke.
Trebat će i odgovoriti koji je način korištenja stambene
jedinice, koliko iznosi ukupna površina stana, koliko ima soba,
postoji li kuhinja, kupaonica, vodovodne cijevi i na što su
priključene, kako se stan zagrijava itd.
Upitnik podrazumijeva i pitanje o zgradi u kojoj se nalazi stan,
pa će trebati odgovoriti i koliko stanova ima zgrada u kojoj se
stan nalazi, koji je položaj stana u njoj (podrum, suteren,
prizemlje…), koje je godine završena gradnja zgrade…