Broj radnika koji primaju minimalnu plaću je u porastu
Hrvatski sabor s radom će nastaviti u četvrtak raspravom o
izmjenama Zakona o minimalnoj plaći kojim će se omogućiti više
minimalne plaće radnicima u djelatnostima u kojima vrijede
kolektivni ugovori i koji imaju proširenu primjenu sukladno općem
propisu o radu.
Prijedlogom zakonskih izmjena će se propisati njezino obvezno
ugovaranje u bruto iznosu. To konkretno znači da će poslodavac s
radnikom trebati ugovoriti isplatu minimalne plaće u bruto iznosu
od 4. 250 kuna, a ne 3. 400 kuna koliko se radniku isplaćuje na
račun, a poslodavac koji se o to ogriješi može biti kažnjen od 60
tisuća do 100 tisuća kuna. Ista kazna prijeti i poslodavcu koji
isplaćuje niža primanja od minimalne plaće, ali i onome koji s
radnikom potpiše sporazum da se odriče isplate minimalne plaće.
Inače, broj radnika koji primaju minimalnu plaću je u porastu. U
prosincu prošle godine primalo ju je nešto manje od 46 tisuća
radnika ili 4,2 posto ukupno zaposlenih, u prvom kvartalu ove
godine njih nešto više od 52 tisuće ili 4,7 posto zaposlenih.
Prema podacima Državnog inspektorata-inspekcije rada i dalje je
značajan broj pokrenutih prekršajnih postupaka zbog neisplate
zakonom propisane minimalne plaće radnicima. Naime, u 2020.
utvrđeno je da poslodavci za 1.689 radnika nisu isplatili niti
minimalnu plaću, zbog čega je Državni inspektorat podnio optužne
prijedloge zbog sumnje na počinjenje 318 prekršaja iz Zakona o
minimalnoj plaći.