- Najmanje zanimanja u evidenciji je onih koja su ujedno i deficitarna od zidara, tesara do bravara i tokara; dakle, iz područja metala i građevine. Naravno, nedostaje i zanimanja visoke stručne spreme iz područja medicine, građevinarstva i obrazovanja (nastavnici matematike, fizike), napominje Mehle.
Karlovačka županija ima najmanje nezaposlenih u posljednja dva desetljeća!
Prošli mjesec u evidenciji karlovačkog Zavoda za zapošljavanje nezaposlenih je bilo 2.786 pa, iako gotovo tri tisuće ljudi bez posla nije brojka koja ikoga može veseliti, prije 15-ak godina (2005.) bila je 13.600, deset godina poslije spustila se ispod 10.000, na 9.592 i iz godine u godinu nastavila padati. Izuzetak je bila prošla, 2020., kada je nezaposlenih u županiji bilo 3.717; godinu prije 3.343.
– Broj nezaposlenih ispod 2.800, koliko bilježimo posljednja 3 mjeseca, najmanji je u zadnjih promatranih 20 godina, kaže nam Ivana Mehle, predstojnica Područnog ureda HZZ u Karlovcu.
Među nezaposlenima, po razini obrazovanja, najbrojniji su oni završene srednje škole za trogodišnja zanimanja, KV i VKV zanimanja, 829 ili 29,8 posto, te završene četverogodišnje srednje škole i gimnazije, 706 ili 25,3 posto. Najmanje je osoba bez škole i nezavršene osnovne škole, 193 ili 6,9 posto.
Gleda li se po zanimanju, najviše je osoba iz skupine jednostavnih zanimanja: čistač/čistačica, radnik/ca u održavanju, radnik/ca na proizvodnoj liniji i radnik/ca za pomoć u kući. Tu su još i prodavač/ica, administrativni službenik/ca, suradnik/ca u praktičnoj nastavi i ekonomski službenik/ca.
– Najmanje zanimanja u evidenciji je onih koja su ujedno i deficitarna od zidara, tesara do bravara i tokara; dakle, iz područja metala i građevine. Naravno, nedostaje i zanimanja visoke stručne spreme iz područja medicine, građevinarstva i obrazovanja (nastavnici matematike, fizike), napominje Mehle.
Poslodavci su Zavodu u prvih 8 mjeseci ove godine prijavili 4.037 prijava potreba za radnicima, što je 47,8 posto više nego u istom razdoblju 2020. i 16,3 posto više nego predkoronske 2019.
Najviše su pri tom radnika trebale djelatnosti prerađivačke industrije, 24,7 posto, i građevinarstva, 13,5 posto, a najtraženija zanimanja su radnik/ca na proizvodnoj liniji, konobar/ica, radnik/ca za pomoć u kući, suradnik/ca u praktičnoj nastavi te medicinska sestra/tehničar. Od KV radnika najtraženiji su kuhari, zidari, tesari, vozači teretnih vozila i bravari.
Sezonski posao u 8 ovogodišnjih mjeseci našlo je 280 osoba, više nego lani, ali i gotovo upola manje nego prije dvije godine.
– To je 6,5 posto više nego 2020. i 48,2 posto manje nego 2019. Očekivano, s obzirom da je i broj nezaposlenih ove godine manji nego prethodne dvije godine. Najviše su zaposleni u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 64,6 posto, i djelatnosti umjetnost, zabava i rekreacija, 12,1 posto. Također, najviše na području Istarske županije, 22,5 posto, i Primorsko-goranske,19,6 posto. Na području Karlovačke županije je 18,2 posto zaposlenih iz evidencije nezaposlenih posao pronašlo kroz sezonsko zapošljavanje, precira Mehle.
U inozemstvu je, pak, u prvih 8 ovogodišnjih mjeseci 116 nezaposlenih osoba pronašlo posao. Od toga najviše u Sloveniji, 50,9 posto, zatim Njemačkoj, 25,9 posto, i Austriji 16,4 posto, a najčešće na poslovima radnika na proizvodnoj liniji, zavarivača i konobara.
No, ove podatke o zapošljavanju u inozemstvu treba uzeti s rezervom zbog načina bilježenja odjava iz evidencije za izaslane radnike. Oni se u pravilu zapošljavaju u tvrtkama/agencijama registriranim u RH, koje ih upućuju na rad u inozemstvo pa se statistički vode kao zaposleni u Hrvatskoj.