Hrvatska je u devet godina izgubila nešto više od 2000 razreda djece. Vremena su neizvjesna, a "država ne čini puno da ih učini izvjesnijima"
Umjesto baby booma, korona je donijela novi udar na natalitet. U prvih sedam mjeseci ove godine rođeno je tek nešto više od 20 tisuća djece, dok je lani rođeno oko 35 tisuća.
To je najmanji broj rođenih otkako se prate statistike. Zabrinjava i podatak da smo u devet godina izgubili više od dvije tisuće razreda djece. Pandemiji unatoč, Kristina Mrvelj iz Zagreba odlučila se za majčinstvo, za dva mjeseca na svijet stiže mali Marko:
“Ovo stanje s pandemijom traje sad već godinu i pol, dvije. Tko zna koliko će još trajati i stvarno nema smisla čekati dvije, tri godine da se nešto promjeni, da zaraza prestane, a može sve postati još gore.”
Riješeno stambeno pitanje i siguran posao za većinu roditelja glavni su preduvjeti za djecu.
“Imam stalan posao i ne vidim uopće razloga zašto sad godinu ne bih bila na porodiljnom, vratila se na posao i onda i dalje imala svoju karijeru i ostvariti se u tom području, ali ne vidim zašto bi majčinstvo bila prepreka za to”, kazala je Mrvelj.
Državni zavod za statistiku donosi alarmantne podatke: lani je rođeno 35.845 djece, što je najmanji broj rođenih otkako se prate statistike.
Zvono za uzbunu i u školama. Prije osam godina bilo je 509.209 učenika. Ove školske godine u klupama sjedi njih 455.819, odnosno oko 53.000 manje. Drugim riječima, izgubili smo više od dvije tisuće razreda.
Demograf Marin Strmota:
Svake godine izgubimo grad veličine Makarske
“Hrvatska ima ukupnu depopulaciju, prirodnu depopulaciju i
iseljavanje. Mi smo među najlošijima u Europi i cijelom svijetu.
To što mi bilježimo svake godine sve manji broj rođenih je samo
jedna od stvari koja zabrinjava demografsku struku, a trebala bi
zabrinjavati i javni sustav, političare i sve one koji se bave
nekim razvojem u RH.”
I ovogodišnji srpanj sa samo 2930 rođenih oborio je rekord po najmanjem broju rođenih u tom mjesecu u posljednjih 140 godina.
Daniela Drandić iz Udruge Roda:
“To je jako velika odluka i u ovako neizvjesnim vremenima u kojima država ne čini puno da ih čini izvjesnima barem za roditelje, trudnice, babinjače i njihove obitelji. Jednostavno, parovi odlučuju da je bolje čekati.”
Upravo to je jedan od razloga zašto se žene u Hrvatskoj sve kasnije odlučuju za djecu. Ipak, majčinstvo ne bi trebalo previše odgađati.
“Kad polako i potencijal za rađanje opada, tako da mi nastojimo nagovoriti mlade žene da rađaju onda kad je to idealno, kad je rezerva jajnika najbolja, kad su kromosomi nazdraviji, to je do tridesete godine idealno”, komentirala je ginekologinja Jasenka Grujić.
U sedam godina Hrvatska je izgubila dvjesto tisuća stanovnika. Država problem, ističe struka, preolako shvaća.
“Izbacimo jednu naknadu ili povećamo jednu obiteljsku naknadu ili ćemo dati par sto eura po djetetu, pa će to riješiti demografski problem koji se gomila desetljećima. Ne naravno. Ono što desetljećima upozoravamo jest da hrvatska treba cjelovitu populacijsku politiku”, kazao je Strmota.
A dok čekamo konkretne poteze vladajućih, svake godine izgubimo grad veličine Makarske.