Mladi su njaviše patili jer ih je zatvaranje škola držalo podalje od prijatelja, a mnoge su se žene suočile s povećanim rizikom od nasilja u obitelji
Pandemija COVID -19 dovela je do porasta anksioznosti i velikih
depresivnih poremećaja u cijelom svijetu, osobito među ženama i
mladima, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu The
Lancet.
Slučajevi depresije i anksioznosti povećali su se za više od
četvrtine u svijetu 2020. godine zbog pandemije Covid-19.
Studija je prva koja je procijenila globalne utjecaje pandemije
na velike depresivne poremećaje i anksiozne poremećaje, navodeći
ih prema dobi, spolu i lokaciji u 204 zemlje i teritorija 2020.
godine.
Rezultati pokazuju da su se prošle godine slučajevi velikih
depresivnih poremećaja i anksioznih poremećaja povećali za 28
posto odnosno 26 posto.
“Ovo naglašava hitnu potrebu za jačanjem zdravstvenih sustava”,
rekao je vodeći autor studije Damien Santomauro iz Queensland
Centra za istraživanje mentalnog zdravlja, School of Public
Health, Australija.
“Čak i prije pandemije, sustavi zaštite mentalnog zdravlja u
većini zemalja bili su nedovoljno opremljeni i neorganizirani”,
dodao je.
Žene su bile više pogođene od muškaraca, a mlađi ljudi bili su
pogođeniji od starijih skupina. Mladi su njaviše patili jer ih je
zatvaranje škola držalo podalje od prijatelja, a mnoge su se žene
suočile s povećanim rizikom od nasilja u obitelji, rekli su
znanstvenici.
Studija, koju su vodili akademici sa Sveučilišta Queensland u
Australiji, zabilježila je 76 milijuna dodatnih slučajeva
anksioznih poremećaja i 53 milijuna teških depresivnih poremećaja
kako se COVID-19 širio u 2020. godini.
“Nažalost, iz brojnih razloga, žene su uvijek imale veću
vjerojatnost da će biti teže pogođene društvenim i ekonomskim
posljedicama pandemije”, rekla je koautorica studije Alize
Ferrari.
“Dodatne brige i odgovornosti u kućanstvu obično padaju na žene,
vjerojatnije je i da će žene biti žrtve obiteljskog nasilja, koje
se povećalo u različitim fazama pandemije”, dodala je.
Zatvaranje škola i druge zabrane ograničavaju sposobnost mladih
ljudi učenju i komuniciraju sa svojim vršnjacima, a u kombinaciji
s povećanim rizikom od nezaposlenosti također su pridonijeli
daljnjem opterećenju mentalnog zdravlja mlađih osoba, kažu
znanstvenici.
Istraživanje je obuhvatilo 48 prethodno provedenih studija iz
cijelog svijeta, a svoje je rezultate spojilo u meta-analizu kako
bi se kvantificirala prevalencija poremećaja mentalnog zdravlja u
204 zemlje i teritorija 2020. godine.
Procijenjuje se kako je 28 posto povećanja slučajeva velikog
depresivnog poremećaja, na 246 milijuna slučajeva, u odnosu na
procijenjenih 193 milijuna slučajeva da se pandemija nije
dogodila.
Autori studije upozorili su da postoji nedostatak kvalitetnih
podataka o utjecaju pandemije na mentalno zdravlje u mnogim
siromašnijim zemljama.