Guverner Vujčić je objasnio svoju izjavu i kazao da oni koji stvaraju paniku ne razumiju o čemu priča
Iz kredita u švicarcima prešli su u kredite u eurima. Do kraja
otplate ostalo im je još 15 godina. Moguće povećanje rate od 20
posto šokiralo je Jasnu Čekadar i njezinog sina.
“Mi smo sudužnici u kreditu, nositelj kredita je sin. Njegova
plaća je relativno niska, nekakvih 5-6 tisuća kuna. Ako je 2240
kuna bila zadnja rata, računajte onda koliko bi ta kamata njemu
mogla podići ratu, a od 6 tisuća kuna – što vam ostane za
život?”, pita se Jasna.
Riječi guvernera Borisa Vujčića odjeknule su i među strukom koja
– smiruje. Ističu da je takav scenarij malo vjerojatan.
“Zato što bi na takav način središnje bake praktički svoje
zemlje, a onda i većinu gospodarstva otjerale ne u recesiju, nego
u nešto još puno gore s čime se nismo suočavali od sedamdesetih
godina prošlog stoljeća, a to bi bila stagflacija”, kazala je
Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta
Zagreb.
“Mislimo da nema u ovome trenutku nikakvog razloga za nikakvu
paniku. Sutra sasvim sigurno neće skočiti nikakve kamatne stope”,
kazao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.
Sutra neće, ali bi mogle uskoro – poručuju iz Udruge Franak, koji
poučeni iskustvom građane pozivaju na oprez.
“Kamata može narasti i za 100 posto, međutim ukupni iznos
anuiteta može uistinu narasti 10, 20 posto u slučaju da se dogodi
scenarij kakav je već bio u povijesti da je veličina EURIBORA
bila 4-5 posto”, kazao je Goran Aleksić iz Udruge Franak.
Da objasni svoju izjavu guvernera je pozvao i premijer Andrej
Plenković.
“Neka on to sam malo objasni, ako on nešto misli o tome neka nam
priopći pa da vidimo što je”, kazao je premijer.
Što je guverner kasno popodne i učinio.
“Kada kamatne stope i krenu rasti – kada i ako, uz ove
pretpostavke da bi ta rata kredita mogla porasti 4 ili 5 posto.
Ništa zbog čega bi itko paničario, a oni koji stvaraju paniku
očito ne razumiju o čemu ja pričam”, kazao je Vujčić.
Ukupno zaduženje građana iznosi više od 140 milijardi kuna, od
čega je oko 77 milijardi, odnosno 55 posto kredita – u kunama.
Zaduženja s valutnom klauzulom iznose više od 63 milijarde
kuna.
Za nove kredite ne treba strahovati.
“Mislim da je dobro vrijeme, kamatne stope općenito i dalje su, i
u Europi, Hrvatskoj i svijetu na niskim razinama i u tom
kontekstu, puno veći fokus treba biti na se dobije fiksna kamatna
stopa, nego varijabilna.”, kazao je Hrvoje Japunčić, financijski
analitičar.
“Raste broj zaposlenih građana, raste i prosječna Hrvatska plaća
– dakle, nema nikakvog razloga da se u takvim uvjetima zaoštavaju
uvjeti vraćanja kredita. Mislim da je to ostavljeno za neka
buduća razdoblja, onda kad prihodi građana počnu padati ili
njihov standard bude ozbiljno ugrožen”, tvrdi Adrović.
Bio on u kunama ili eurima, najvažnije je, kažu stručnjaci da
kamatna stopa bude fiksna.