Neki demografi procjenjuju da je stvarno stanje još gore te da je realni broj stanovnika pao ispod četiri milijuna
U jeku popisa stanovništva, koji bi trebao dati preciznu
demografsku sliku Hrvatske, Državni zavod za statistiku objavio
je procjenu broja stanovnika po gradovima, općinama i županijama
na kraju 2020. godine. Brojke su zabrinjavajuće
Prema toj procjeni, Hrvatska je početkom ove godine imala oko
četiri milijuna i 48 tisuća stanovnika, što je 237 tisuća manje
nego po zadnjem popisu 2011 . godine. To znači da je u manje od
10 godina izgubila više od pet posto populacije, odnosno svakog
dvadesetog stanovnika, prenosi Tportal.
Neki demografi procjenjuju da je stvarno stanje još gore te da je
realni broj stanovnika pao ispod četiri milijuna.
Od popisa stanovništva 2011. demografske gubitke pretrpjele su
gotovo sve regije. Samo tri od 21 županije bilježe porast
stanovništva, pri čemu je on osjetniji jedino u Gradu Zagrebu, u
kojem živi oko 19.000 žitelja više nego 2011. U plusu su još
Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija, ali sa znatno
slabijim rastom.
U depopulaciji prednjače županije s istoka Hrvatske. U apsolutnim
brojevima najviše stanovnika, njih 35.521, izgubila je
Osječko-baranjska županija, a u postotku je najgore prošla
Vukovarsko-srijemska županija, kojoj nedostaje više od 17 posto
populacije. Više od 15 posto stanovnika izgubile su i
Sisačko-moslavačka (-16,7 posto) te Požeško-slavonska županija
(-16,5 posto).
Depopulacija je pogodila i gradska središta, pri čemu ljude ne
gube samo manji gradovi u ruralnim i nerazvijenim krajevima, već
i velika županijska središta koja tradicionalno privlače
stanovništvo iz provincije.
Zanimljivo je to da su najveći pad broja stanovnika pretrpjeli
gradovi smješteni na jadranskoj obali. U tome prednjači Rijeka
jer je u promatranom razdoblju izgubila više od 14.000
stanovnika. Slijedi Split s manjkom od oko 10 tisuća stanovnika
te Osijek s minusom od 7650 stanovnika.
No kad se promatraju relativni pokazatelji, u depopulaciji
prevladavaju gradovi s istoka Hrvatske. Na vrhu je Vukovar jer je
u zadnjem desetljeću izgubio petinu stanovništva, unatoč velikim
ulaganjima države u revitalizaciju.
Među najvećim gubitnicima nalaze se još tri slavonska grada
(Požega, Slavonski Brod i Đakovo). Demografska katastrofa
pogodila je i najveće gradove Sisačko-moslavačke županije.
Gubitak sličan vukovarskom pretrpjela je Petrinja, a više od 10
posto stanovništva izgubili su Sisak i Kutina.
U Sisačko-moslavačkoj županiji nalaze se i neslavni rekorderi po
depopulaciji. Gradići Glina i Hrvatska Kostajnica, smješteni u
demografski opustošenoj Banovini, u promatranom razdoblju
izgubili su gotovo trećinu stanovništva.
Među 30 najvećih gradova pozitivan demografski skor bilježi samo
osam gradova. Uz Zagreb, koji prednjači po apsolutnom rastu,
najveći relativni rast (+11,6 posto) stanovništva imao je Solin,
a značajniji skok bilježe još Kaštela (+5,95 posto), Dubrovnik
(+4,88 posto) i Sveta Nedelja (+4,08 posto).
Pravu demografsku sliku Hrvatske trebali bismo saznati krajem ove
godine, kada se očekuje objava aktualnog popisa stanovništva. Uz
točan broj stanovnika, saznat ćemo druge demografske pokazatelje,
poput sastava stanovništva po dobi, obrazovnim, migracijskim i
ekonomskim obilježjima, državljanstvu, vjeri, materinskom jeziku
i izvorima prihoda. Također, doznat ćemo u kakvim stanovima i
kućama žive Hrvati, koliko je samaca, (izvan)bračnih parova,
razvedenih, udovaca i građana u životnom partnerstvu.