U vezi tih istih Plitvičkih jezera UNESCO je prije pet godina vlastima RH zaprijetio ukidanjem svjetskog statusa zbog uništavanja prirode
Izvještaj UNESCO-a “World Heritage forests – Carbon sinks under
pressure” u bitnim dijelovima opisuje sve gore, negdje i
katastrofalno stanje šuma u svijetu. Odnedavno je poznato da su
uslijed sve goreg stanja s klimom, sve gorih ekstrema, požara,
krčenja šuma, mnoge velike šume svijeta počele gubiti sposobnost
upijanja CO2 iz zraka.
Najnoviji izvještaj utvrdio je čak to da su neki od najvećih
svjetskih nacionalnih parkova počeli ispuštati više ugljičnog
dioksida nego što su ga stabla u stanju upijati, primjerice
Yosemite u SAD-u ili Blue Mountains u Australiji.
Izvještaj, međutim, navodi i velike šume, dijelove pluća svijeta
koji se još uvijek othrvavaju udarcima sve uništenije klime na
Zemlji. Svoje mjesto u tablici pet strogo zaštićenih područja u
svijetu čije šume po jedinici površine upijaju najviše CO2 iz
zraka, našla su Plitvička jezera.
To nije i jedino po čemu se u ovoj tablici navodi Hrvatska.
Riječ je o tonama CO2 po hektaru površine koliko godišnje šume u
svakom od ovih parkova uspijevaju usisati iz atmosfere i tako,
barem još uvijek, koliko toliko usporavaju zagrijavanje planeta.
Nacionalni park Los Glaciares u Argentini po hektaru površine
upije 16 tona CO2 iz zraka, Tasmanian Wilderness 14, Laurisilva
na Madeiri (Portugal) 13 i potom Plitvička jezera u Hrvatskoj 12.
Na petom mjestu su navedene “Bukove prašume u Karpatima i drugim
područjima Europe”, područje pod zaštitom UNESCO-a koje obuhvaća
18 zemalja Europe, među kojima i Hrvatsku. Riječ je o dijelovima
NP Sjeverni Velebit Hajdučki i Rožanski kukovi, koji su strogim
rezervatom prirode proglašeni još 1969. godine.
Republika Hrvatska se već po svojoj površini nikako nije mogla
naći na listi zemalja na čijem teritoriju se nalaze šume koje još
uvijek upijaju najveće količine CO2 iz zraka u apsolutnim
iznosima, kao što su Tasmanian Wilderness, Te Wahipounamu na
Novom Zelandu ili kompleks Centralne Amazonije.
Mediji u Hrvatskoj već godinama pišu o divljoj gradnji, bilo
zakonitoj ili nezakonitoj, zagađenju fekalijama, oštećivanjem
sedrenih barijera na jezerima, uopće barbarizmu kojem svjedočimo
diljem Hrvatske, a kojem su, posebno sječi šuma, izložena
jedinstvena prirodna područja, među najdragocjenijima na planetu.
Što je Hrvatska u međuvremenu napravila u pogledu
Plitvica?
Što god da je učinila, činjenica je da je u siječnju 2017.
prijetnja skidanjem Plitvica s liste svjetske baštine još uvijek
bila aktualna i da je tada misija UNESCO-a koja je posjetila ovaj
nacionalni park, dala desetak detaljnih preporuka što Republika
Hrvatska naprosto mora učiniti kako bi očuvala prirodu na tom
području.
O detaljima primjedbi UNESCO-a na uništavanje Plitvičkih jezera
nije se previše pisalo. Jedno od problematičnih mjesta bio je
Prostorni plan iz 2014., odnosno, kako je nedugo nakon prijetnje
UNESCO-a najavljeno donošenje novog prostornog plana, stekao se
dojam da je pritisak UNESCO-a urodio plodom.
Hoće li novi prostorni plan više voditi računa o očuvanju prirode
ili o “investitorima”, tek će se vidjeti.
Hrvatska u međuvremenu i na razini EU-a dolazi na glas kao zemlja
koja rapidno krči svoje šume. Ili tako barem tvrde zle,
neodgovorne i olajavajuće prijave nadležnim tijelima EU-a, o čemu
RTL također redovito izvještava.
FOTO GALERIJA