Većoj potrošnji od lanjske pridonijet će i božićnice koje za one najsretnije iznose i do 10.000, no mnogi je i ove godine - nisu dobili
Kuglice, lampice, božićna drvca pa čak i umjetni snijeg. Dekoracije svih vrsta čekaju na kupce. U mjesecu smo u kojem najviše trošimo, a trgovci najviše zarađuju. Ovih dana malo tko uspije povući ručnu.
“Za Božić planiram izdvojiti oko 1000 kuna za poklone, to će biti uglavnom nekakva vina, sitnice, knjige i slično”, kaže Zagrepčanka Antonija Trlaja.
“Ove godine ću svakako potrošiti umjerenije, definitivno manje nego lani”, rekao je Marko Picek iz Zagreba.
Košare se pune, a novčanici prazne. I ovih blagdana kupuje se sve i svašta, mnogi i izvan svojih mogućnosti.
“Vidi se da ljudi teško žive, dosta se kupuje na rate i kartice. Što se tiče prometa nismo sigurni da ćemo uspjeti doseći pretpandemijsku 2019. godinu, ali definitivno prodaja ide bolje nego lani”, objašnjava voditeljica poslovnice za prodaju blagdanskih dekoracija Silvija Štefančić Beaković.
‘Cijene su katastrofalne’
Od 2015. penjali smo se s gotovo 11 i pol milijardi na 12, pa na
13,8. 2018. gotovo na 15 i preklani na rekordnih 15,8 milijardi
kuna. Pandemija uzrokovana koronavirusom napravila je svoje, pa
smo lani vratili na potrošnju iz 2017. s potrošenih 13,8
milijardi kuna. Ovih blagdana trošit će se više.
“Ja se nadam da će se te procjene obistiniti, jer mi trgovci većim djelom živimo od ovakvih dana”, kazao je Ivica Katavić, predsjednik Udruženja trgovine Hrvatske gospodarske komore.
Najveći dio blagdanskog budžeta i ove godine otići će na igračke, odjeću i obuću, kozmetiku i elektroničke uređaje, a čak svaka treća kuna odlazi na hranu i piće.
“Cijene su katastrofalne, to sve ide gore. Dođete u dućan, vi za 100 kuna više nemate što kupiti. To je strašno”, tvrdi Marija Pešut iz Zagreba.
“Potrošiš 500 kuna da se ne okreneš, definitivno, na hranu najviše”, kaže Marina Heinrich.
Cijene hrane u svijetu rastu već peti mjesec zaredom i trenutačno su najviše u posljednjih deset godina. Prošlog su mjeseca najviše poskupjeli mlijeko i mliječni proizvodi, a šećer košta čak 40 posto više.
“Trgovine imaju dosta skuplje cijene nego je to bilo do sada. Ja već par godina dolazim i vidim da se to podiglo”, rekla je Marija Vuković iz Splita.
“Ovo što se događa nije dobro za trgovinu, nije dobro za građanstvo, nije dobro za nikoga i nadam se da će tom cjenovnom rastu i cjenovnom ludilu u skoro vrijeme doći kraj”, objašnjava Katavić.
Najveća novčana transakcija koju će prosječni građanin obaviti upravo je opskrba namirnicama za blagdanski stol. Tradicionalna potrošačka košarica za tročlanu obitelj iznosi oko 2500 tisuće kuna.
“Ona, malo manje tradicionalna je negdje oko 1500 kuna, dok je ona najsiromašnija, ali doista siromašna negdje između 500 i 600 kuna što ne znači da neki ljudi neće moći potrošiti niti tih 500 kuna i to je ono što jest problem”, navodi Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Ni tradicionalna, ni srednja, ni skromna ne obuhvaćaju troškove darova, bora, ukrasa, kao ni novogodišnjeg dočeka. Kupnja hrane za blagdane lakše pada ako znate da možete računati na koju kunu više.
“Zadovoljan sam svojom božićnicom, ona je 2500 kuna. Malo se dublje oko Božića posegne u džep, ali krpat ćemo se”, izjavio je Tomislav Cundeković.
“Radim u državnoj službi, 1000 kuna božićnice smo dobili i jako smo zadovoljni s tim. Najbitnije je da obitelj bude na okupu”, kaže Dragutin Mitrović.
Božićni duh ne može se kupiti, no svaka dodatna kuna dobro dođe.
HEP će svojim radnicima isplatiti po 2500 kuna. Hrvatske vode i Hrvatske šume tisuću kuna manje. Radnici u HŽ infrastrukturi dobit će 1200 kuna, a 1000 oni koji rade u Hrvatskim cestama i autocestama. Božićnica HŽ putničkog prijevoza iznosi 800 kuna.
Državni i javni službenici dobit će po 1500 kuna i 600 kuna za svako dijete. U privatnom sektoru druga priča, božićnice se kreću od 500 pa sve do 10.000 kuna.
Međutim, postoji i druga strana.”To i jest ono najžalosnije što u Hrvatskoj živi veliki broj građana koji tu božićnicu već godinama samo sanjaju i prate kako je dobije netko drugi”, kazao je Sever.
I ovih blagdana kapnut će koja kuna i umirovljenicima. Bilo kakva pomoć, slažu se, dobro je došla.
“Ako govorimo o prosjeku, mirovine su niske. One su zapravo na razinama socijalnih mirovina”, kaže Ante Šestan.
“Ovo što rade gradovi ili neke općine u Hrvatskoj – super, odlično – čak i oni tu imaju političke namjere, jer su to obično simbolični iznosi od 200 kuna, a znamo da su umirovljenici često i najbrojniji glasači”, pojašnjava Igor Knežević, glavni tajnik Sindikata umirovljenika Hrvatske.
Tako je na popisu više od 60 gradova. Najizdašniju božićnicu dobit će umirovljenici iz Umaga, 4000 kuna. S druge strane, oni u Zagrebu mogu računati na 100 kuna, u Splitu između 300 i 500. Božićnica od 100 do 400 kuna čeka umirovljenike iz Osijeka, a oni u Rijeci dobiti će 300 kuna u bonovima.
“Jedna božićnica od 200 do 300 kuna, što će to riješiti? Riješit će možda blagdanski stol, ali što je sa siromaštvom umirovljenika koji ostatak godine moraju živjeti siromašno, nikako, kopati po kontejnerima”, kazao je Knežević.
Bez obzira koliko nam ostalo u novčaniku, loš osjećaj barem će na trenutak zamijeniti blagdansko ozračje i obitelj na okupu.