SOLIDAN STANDARD

Prosječna neto plaća u gradu Karlovcu tek za 200 kuna veća nego u najmanjoj općini u županiji! Mateljan uvjeren kako to više govori o Karlovcu, nego o njima

foto arhiva KAportala

- Sam grad Karlovac koji bi trebao biti industrijsko gospodarsko središte ove županije, lokomotiva razvoja ovog područja, on to nije, i tu imamo svi zajedno jedan veliki problem, ističe načelnik općine Kamanje.

Prema podacima Fine, najveća prosječena mjesečna neto
plaća u privatnom sektoru u Karlovačkoj županiji u 2020.
godini isplaćena je očekivano u gradu Karlovcu, te iznosi
5.810kuna. No, ono što je po mnogima neočekivano što je odmah
iza nje sa svega  dvjestotinjak kuna
manje (5.600 kuna) isplaćena u najmanjoj općini u
našoj županiji, u Kamanju koji broji
tek 900-tinjak ljudi.

Prema mišljenju prvog čovjeka općine Damira
Mateljana, to više govori o Karlovcu, nego
o Kamanju.  

– Sam grad Karlovac koji bi trebao biti industrijsko
gospodarsko središte ove županije, lokomotiva razvoja ovog
područja, on to nije, i tu imamo svi zajedno jedan veliki
problem. Kada gledamo prsten Zagreba, Varaždina, Čakovca svi ti
gradovi razvijaju svoju sredinu uokolo, a što radi Karlovac?
Nama je Karlovac nažalost problem, a ne da nam je prednost,
ističe.  

– Umjesto da ti ljudi koji nalaze poslove u Sloveniji
gdje su plaće veće taj dio visoko kvalificiranih radnih mjesta
bi trebao otvarati grad Karlovac, a on ih ne otvara. Ljudi idu
prema Zagrebu, Sloveniju, Rijeci i oni se ne vraćaju u vaše
lokalne sredine i vi gubite najmlađe, najpametnije i
najsposobnije ljude, gubite srž onoga koji vam može biti
pokretač razvoja određenog ruralnog područja. To je jedan
ogroman problem koji ne vidim da se rješava u Karlovcu, jer
svaki put kad prođem kroz taj grad razočara
me nerealizacija njegovih ogromnih
potencijala, poručuje Mateljan.  

S druge strane, Zakon o lokalnoj samoupravi, točnije
porezni aspekt kojim se motivira lokalna samouprava da podržava
gospodarstvo – ne postoji.  

– Potpuno je svejedno nažalost koliko vi imate
gospodarskih subjekata u svojoj općini. Važno je koliko imate
zaposlenih ljudi, a oni mogu biti zaposleni bilo gdje u
Hrvatskoj samo da žive kod vas. 

Što znači da niti porez na dobit, niti na dodanu
vrijednost niti bilo koji drugi porez nije dio prihoda lokalne
samouprave, pa samim time prema mišljenju Mateljana, zapravo se
općine ni gradovi ne motiviraju da ulažu u gospodarstvu i to
katkad frustrira kako lokalne poduzetnike tako i lokalne
čelnike. 

– Kamanjski kraj je prije svega
obrtnički kraj, kraj vrijednih i poduzetnih ljudi kojima mi kao
Općina ne možemo učiniti puno niti im možemo pomoći. Mi nemamo
takav proračun koji bismo subvencionirali i pomagali
poduzetnike. Naprotiv, imamo jedva dovoljno novaca da održavamo
komunalnu infrastrukturu, ističe načelnik općine. 

A tako će biti sve dok se država porezno ne
decentralizira i do god dio poreznih ovlasti i prihoda ne
spusti na lokalnu razinu.  

– I to je najžalosnije jer upravo iz tog razloga lokalni
obrtnici odlazit će u druge sredine i vi ćete u konačnici
izgubiti taj dio najpoduzetnijih ljudi,
zaključuje Mateljan. 

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest