U Zagrebu je u ponedjeljak. 3. siječnja 2022. u 62. godini preminuo Nikola Albaneže, upravitelj Strossmayerove galerije starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnost, prenosi Jutarnji list.
Nikola Albaneže rođen 1960. u Zagrebu, gdje je
1991. na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest umjetnosti i
ruski jezik i književnost te završio dodiplomski studij
muzeologije. Status višeg kustosa stekao je 2001. Od
1994. do 2000. radio je u Gradskom muzeju Karlovac kao
kustos Odjela kulturne povijesti i voditelj Galerije ‘Vjekoslav
Karas’ i u tom je razdoblju realizirao tridesetak likovnih i
tematskih izložaba te je ponovno otvoren stalni muzejski postav
1996.
U suradnji s Karlovačkom bankom devedesetih
godina prošlog stoljeća realizirao je nekoliko projekata
godišnjih kalendara te lokalne banke, u to vrijeme
najpopularnijih kalendara u Karlovcu i šire, od kojih je
najpoznatiji bio kalendar na temu obljetnice slikara Vjekoslava
Karasa i na temu bidermajera, a kroz koje je javnost više mogla
saznati o eksponatima u vlasništvu Gradskog muzeja
Karlovac.
“Nikola Albaneže je u retrospektivi Karasu donio 34 njegova
rada, to je opus koji znamo. Gradski muzej Karlovac u vlasništvu
ima 9 radova. Dio je u privatnim zbirkama, “Rimljanka s lutnjom”
je u Hrvatskom povijesnom muzeju, kao i “Djed i unuk”. Sve donose
i neku posebnost. Recimo, portret Stjepka Ljuboja Lopašića, iz
privatne zbirke, prikazuje njegova prijatelja, pjesnika odjevenog
u svečanu ilirsku nošnju, dok se u pozadini vidi zalazak sunca,
pejzaž, stari grad Dubovac kakav je tada bio i crkva sv. Mihovila
koje danas nema. Antologijski su i portreti bračnog para Krešić
koji su inače u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti, i nemaju
oslikanu pozadinu. U našem su muzeju iznimni portreti karlovačke
obitelji Petrović koju je Karas portretirao 1856. Karas je prvi
naš slikar iz sjevernih krajeva školovan u Italiji zahvaljujući
sredstvima karlovačkih i zagrebačkih iliraca. Slikao je portrete,
žanr-prizore iz pučkog života i prošlosti. Uglavnom nije
potpisivao slike, pa brojna djela prepoznajemo samo po naslovu
jer se spominju u njegovim prepiskama sa suvremenicima te u
novinskim člancima koji izvještavaju o njegovim izložbama. Stoga
je pravi raritet slika gospođe Karas koju je povjesničar
umjetnosti Nikola Albaneže, temeljem obiteljske predaje i
analize, pripisao Karasu. Prije aukcije, slika je restaurirana i
tada je otkriven njegov potpis utisnut u svježu boju; natpis
Karasz 850. gdje osim imena autora imamo i godinu nastanka slike.
To je jedina njegova potpisana slika”, kazala je
jednom prigodom karlovačka kustosica Antonija Škrtić.
Izazovi Karasova opusa objavljen 1998. u doba
dok je Nikola Albaneže radio u Karlovcu: https://hrcak.srce.hr/file/210952
Direktor Galerije “Forum” Feđa
Gavrilović je rekao kako je osobno vrlo pogođen tom
tužnom vijesti jer je Albaneže bio “najzanimljiviji i
ponajvažniji današnji likovni kritičar i povjesničar umjetnosti
koji nije slijedio srednjostrujaške ocjene i ucjene u likovnoj
kulturi”.
“Na svoj je neovisan način opisivao i Karasa, Šestića, Pricu,
Glihu i sve druge umjetnike o kojima je pisao, ne robujući
ucjenjivačima, certifikatorima, jer se nije dao povinovati
interesnim procjenama i ucjenama u likovnoj kulturi”,
rekao je Gavrilović.
U ime likovne zajednice i kolega likovnih
kritičara Milan Bešlić je rekao da je
njegovom smrću pogođena akademska zajednica i da će na likovnoj
sceni ostati velika praznina. Rekao je kako se zasad ne zna kad
će biti pokop ni komemoracija, a HAZU će se od Albaneža, dodao
je, dostojno oprostiti, “prijatelji i suradnici odat će mu dužnu
počast, hommage, jer je to svojim životom i radom zaslužio”.
Dužnost upravitelja Strossmayerove galerije
starih majstora HAZU-a preuzeo je u listopadu prošle godine po
imenovanju Predsjedništva HAZU-a, nakon provedenoga javnog
natječaja. Od 2000. do 2002. radio je u Kabinetu grafike HAZU-a,
od 2003. u Art magazinu Kontura i Aukcijskoj kući Kontura, a od
2006. u neprofitnoj ustanovi Academia Cravatica za koju je
osmišljavao i provodio muzeološke projekte. Od 2004. do 2008., u
statusu vanjskog suradnika predavao je muzejske izložbe na
Katedri za muzeologiju Odsjeka informacijskih znanosti
zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, a tijekom 2013./2014.
predavao je muzeologiju na poslijediplomskom studiju Akademije
likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Autor je više retrospektivnih izložaba, među
kojima se ističu Retrospektiva Ljudevita Šestića (2001.) i
Retrospektiva Vjekoslava Karasa (2001.), obje u Umjetničkom
paviljonu u Zagrebu, te Retrospektiva Zlatka Price u Klovićevim
dvorima 2016. Autor je projekta Muzej kravata, a organizirao je i
međunarodnu umjetničku izložbu “Izazov kravate”, postavljenu u
nekoliko europskih i svjetskih gradova, te didaktičku izložbu
“Priča o kravati”. Među ostalim, 2017. godine povjereno mu je
autorstvo i koncepcija za 52. zagrebački salon posvećen
primijenjenim umjetnostima pod naslovom (Ne)primjenjivost
primijenjenih umjetnosti, a 2021. bio je autor izložbe 5.
međunarodnog trijenala autoportreta, zasnovane na koncepciji pod
nazivom “Ja – između zbilje i imaginacije”. Bio je predsjednik
Studijske sekcije ULUPUH-a u dva mandata od 2006. do 2014.
Izvor: HINA Foto: Tomislav Krišto/CROPIX