Svi oni koji prihod ostvaruju u inozemstvu a ostali su domaći porezni rezidenti, Hrvatska kao i ostale države, ima pravo na oporezivanje i obračun razlike u porezu na dohodak.
Rezultati Popisa stanovništva, prema pisanju
Novog lista, nedavno su otkrili da je Hrvatska ostala bez
gotovo 112 tisuća ljudi zbog negativnog migracijskog salda.
Tolika je prema službenim podacima razlika između broja građana
koji su odselili iz Hrvatske i onih koji su uselili.
Procjenjuje se da je “nestalo” još oko 120 tisuća stanovnika koji
svoje prebivalište ili boravište u Hrvatskoj nisu ni
odjavili. Ako nisu zatražili ispis iz Registra poreznih
obveznika, svi ti građani i dalje bi mogli biti hrvatski
porezni rezidenti i potencijalno imaju porezne obveze u
Hrvatskoj.
Na to ih je ovih dana ponovo podsjetila i Porezna uprava
pozivajući ih da sami prijave inozemnu zaradu i to za nekoliko
prethodnih godina, a po pitanju naplate poreza zastara nastupa za
šest godina, što znači da bi im se u ovoj godini mogao obračunati
porez na prihode od 2016. godine, prenosi
Novi list.
To bi u praksi značilo da svi oni koji su ostali domaći porezni
rezidenti, Hrvatska kao i ostale države, ima pravo na
oporezivanje, odnosno obračun razlike u porezu na dohodak koji su
platili u inozemstvu u odnosu na poreznu obvezu koju bi na taj
prihod platili u Hrvatskoj.
To ne vrijedi za one koji su se ispisali iz hrvatskog
Poreznog registra i postali porezni rezidenti neke druge države.
Za one koji su ostali hrvatski porezni rezidenti pravila prije
svega ovise o tome u koju su državu odselili, a ključna je
razlika ona u oporezivanju plaća i mirovina.
Primjerice, građani koji su ostali porezni rezidenti u
Hrvatskoj i nakon preseljenja u Njemačku, vrijedi metoda
izuzimanja kad je u pitanju mirovina i plaća, odnosno prihod od
nesamostalnog rada. Njihova se plaća oporezuje samo u zemlji u
kojoj rade, to jest ne podliježe dooporezivanju u
Hrvatskoj.
S druge strane, za države poput Slovenije u kojoj radi veliki
broj građana u pograničnom području Karlovačke županije, nema tog
izuzeća, pa su hrvatski porezni rezidenti dužni Poreznoj upravi
dostaviti podatke o svojim primanjima.
I nije tu Hrvatska izuzetak, pravila su to koja vrijede u svim
zemljama. “Problem” vrlo često nastaje jer su plaće u
Sloveniji veće nego u Hrvatskoj, pa u takvim slučajevima,
Hrvatska naplaćuje razliku poreza koji su platili u zemlji u
kojoj rade u odnosu na porez koji bi s tolikom zaradom platili u
Hrvatskoj.
Ista je priča i s mirovinskim primanjima. Za mirovine koje
građani primaju iz Njemačke neće biti dodatnog oporezivanja u
Hrvatskoj, ali za države s kojima nema takvog izuzeća, kao što je
to ponovno slučaj u Sloveniji, moguće je ući u porezne škare ako
je mjesečna mirovina iznad četiri tisuće kuna, koliko iznosi
porezna osnovica u Hrvatskoj.
Iz Porezne uprave za
Novi list otkrivaju kako je najznačajniji iznosi po vrstama
dohotka iz inozemstva u razdoblju od 2016. godine do danas
zaprimljen za kategorije nesamostalnog rada i mirovina, i to
upravo iz Slovenije.
Za građane koji žele prestati biti hrvatski porezni rezidenti i
nemati više poreznih obveza prema Hrvatskoj, potrebno je da
u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema mjestu prebivališta
podnesu zahtjev za ispis iz Registra poreznih obveznika. Na taj
način i onaj prihod koji ostvaruju u Hrvatskoj, bit će podložan
oporezivanju u onoj državi u kojoj rade i žive i čiji su porezni
obveznik.