BDP po stanovniku Karlovačke županije za 2018. godinu iznosi 62.503 kuna, čime imamo indeks 67,7.
Bruto domaći proizvod po županijama RH, koji znatno kasni za
podacima na nacionalnoj razini te je raspoloživ tek za 2018.
godinu, istodobno otkriva iznimno velike razlike u proizvodnoj
razini razvijenosti među njima, ali i znatne razlike u dinamici
kretanja. Tako je, na primjer, BDP Grada Zagreba, kao gospodarski
najjače regije, čak 40 puta veći od BDP-a Ličko-senjske županije
i čini približno 34 posto ukupnog BDP-a Hrvatske. Znatne razlike
prisutne su i šire, pa je, primjerice, BDP pet gospodarski
najjačih županija gotovo 10 puta veći od BDP-a pet gospodarski
najslabijih županija.
Prema podacima koje otkriva portal Župan.hr, Karlovačka županija nije niti
među prvom niti među drugom skupinom, dakle ni među najboljima
što nismo ni očekivali, ali ni među najgorima, što je uzevši u
obzir opće stanje u Hrvatskoj ipak slaba utjeha.
Konkretno, BDP po stanovniku Karlovačke županije za 2018. godinu
iznosi 62.503 kuna, čime imamo indeks 67,7 pri čemu je indeks
Hrvatske 100, dakle znatno smo ispod prosjeka. Ipak, to je u
ukupnom zbiru nešto manje loše nego što zvuči na prvu, jer među
kontinentalnim županijama Karlovačka županija je na šestom mjestu
od njih 13. Jadranske su županije, pak, redom razvijenije od svih
kontinentalnih izuzevši Varaždinsku.
Kolike razlike vladaju među hrvatskim krajevima pokazuje podatak
da Zagreb ima indeks čak 185, a sve druge kontinentalne županije
su u negativi, odnosno ispod 100 (najbliže je Varaždinska
županija sa 88,8). U jadranskom dijelu Hrvatske BDP iznad
prosjeka imaju Istarska, Primorsko-goranska i
Dubrovačko-neretvanska županija.
Na dnu su redom slavonske županije, a na samom začelju
Virovitičko-podravska županija s indeksom 53,2.
Iako su ovo donekle stariji podaci, odnosno iz 2018. godine,
promjena vjerojatno nije bilo. Naime, od 2000. pa do 2018. cijelo
vrijeme su i na vrhu i na dnu tri iste županije.