Rješava li se istim projektom još koji od važnih problema u javnim domovima, kao primjerice subvencioniranje te transparentnost financiranja i poslovanja, pitaju se iz karlovačke udruge StarKA.
U drugom saborskom čitanju i raspravi o setu socijalnih zakona
ministar Josip Aladrović najavio je jednu važnu stvar koja je
nekako prošla ispod radara, a to je rješavanje lista čekanja i
zaprimanja u javne domove. Ako govorimo o smještaju za starije,
govorimo o neizbježnoj temi, poručila je za KAportal
predsjednica udruge StarKA Sabina Angelina Latin.
– Nema koga to ne muči. Muči starije koji godinama čekaju taj kao
povoljniji smještaj koji često i ne dočekaju. Em što je mjesta
malo, em što su liste duge, em nitko živ ne zna po kojem ključu i
kriterijima se zaprimaju novi korisnici. Ok, zna se. Zna se i to
je problem. Da se ne zna, zaprimanje u decentralizirane domove ne
bi bilo predmetom izvješća pučke pravobraniteljice i redovito
dobivalo prostora u godišnjim izvještajima Europske komisije o
stanju socijale u Hrvata.
Kako je najavljeno od strane resornog ministara Josipa Aladrovića
riječ je o projektu transparentnosti kojim će sve liste čekanja u
decentraliziranim, javnim domovima, ali i svim domovima za
starije koje imaju sklopljen ugovor s Ministarstvom biti javne i
vidljive te će se oštro sankcionirati kršenje i preskakanje
brojeva na listi. Projekt bi trebao biti gotov do sredine ove
godine.
No, ono što ministar nije spomenuo jest rješava li se istim
projektom još koji od važnih problema po javnim domovima.
Primjerice, kako ističe Latin, nepostojanje jasnih razrađenih
kriterija prijema pa javni dom po istoj cijeni plaćaju i
umirovljenik s dvije i umirovljenik s deset ili više tisuća kuna
mirovine. Neovisno o imovinskom stanju, cijena smještaja je ista
za sve. I to subvencioniranog smještaja. Tu dolazimo do drugog
problema – subvencioniranje te transparentnost financiranja i
poslovanja, ističe Latin.
Naime, decentralizirani domovi za starije i nemoćne osobe prihode
ostvaruju iz redovnog poslovanja, to jest naplate smještaja i
usluga korisnicima, a razlika ostvarenog prihoda i rashoda
subvencionirana je sredstvima jedinica područne samouprave iz
dodatnog udjela poreza na dohodak od 0,6%.
– U prijevodu javnim novcem. Našim novcem. Recimo, Vlada RH
je javnim domovima za ovu tekuću 2022. godinu namijenila nekih
179 milijuna kuna. Znači, to je 179.000.000,00 kuna za otprilike
11 000 korisnika. Ako županije (jedinice lokalne samouprave) ne
namaknu dosta sredstava iz 0,6% poreza na dohodak, pokrivanje
ostatka razlike prihoda i rashoda domovima će financirati RH.
Opet javnim novcem. Našim novcem.
– U rashode koji se pokrivaju javnim novcem ulazi pak gotovo sve
– rashodi za zaposlene, materijalni rashodi (uključujući i razne
dnevnice, naknade za odvojeni život, putovanja, usavršavanja,
reprezentacije, intelektualne usluge itd.), financijski rashodi,
rashodi za nabavu nefinancijske imovine, rashodi hitnih
intervencija i tako dalje i tako dalje. Pa bi bilo dobro da
rashodi i financiranje bude transparentnije, čisto kako bi se
izbjegle one situacije krajem poslovne godine – rashodovali smo
manje no što smo mogli, idemo trošiti, narod plaća.
Takvog je mišljenja, ističe Latin, i Europska
Komisija.
– Osim netransparentnosti poslovanja, javnim domovima pod minus
stavljaju čak i nedostatak upravljačkih znanja i vještina
odgovornog kadra. Transparentnost je potrebna da bismo znali što
to plaćamo i kako to korisnici dobivaju.
– Standard i kvalitetu skrbi, sudeći po pritužbama građana, baš i
ne. U mnogim javnim domovima, pa i u ovom karlovačkom, neke
stvari su daleko ispod nivoa. Loša prehrana, njega i higijena
korisnika, uvjeti stacionara, broj i struktura zaposlenih –
naslušali smo se svega u ovih godinu dana postojanja udruge te u
svakoj prilici probleme isticali kao prioritetne.
Iz udruge StarKA naglašavaju kako ih ministrova najava
projekta uistinu veseli i s nestrpljenjem čekaju polovicu godine.
– Ma čekat ćemo i do kraja godine jer ovo je, ljudi dragi, velika
stvar. Mogla bi biti. Ovo bi uistinu mogao biti početak kraja
zaprimanja u javne domove po ključu “stric, kum, drug po tko zna
sve kome i čemu”. Možda i više. Nismo praznovjerni, ali… držite
fige, poručuje Latin.