Situaciju dodatno otežava postojeće zakonsko rješenje u susjednoj Sloveniji ali i izrazito loše stanje kolničke konstrukcije D6 kroz Ribnik i Žakanje do GP Jurovski Brod.
Prema statističkim podacima PU karlovačke, u prošloj godini preko
graničnih prijelaza evidentiran je i znatan porast tranzitnog
teretnog prometa, i to za više od 35 posto u odnosu na godinu
ranije. Gotovo dvije trećine odvija se na području policijske
postaje Ozalj, gdje je u prošloj godini u tranzitu
evidentirano 98.726 teretnih vozila, godinu ranije
72.986.
Brojevi na ostalim policijskim postajama u Karlovačkoj županiji
nisu ni približno toliki, na području PGP Cetingrad u prošloj
godini zabilježeno je 51.317 teretnih vozila u tranzitu, godinu
ranije 39.121, na PP Duga Resa 4.256 odnosno 7.512 u 2020.
godini.
Da je situacija ozbiljna i da je teretni tranzitni promet koji se
odvija od čvora Novigrad pa državnom cestom D6
kroz Ribnik i Žakanje prema susjednoj Sloveniji
prelazi granice izdržljivost KAportal je pisao u nekoliko
navrata.
Također je jasno da situaciju dodatno otežava i zakonsko rješenje
koje postoji u susjednoj Sloveniji ali ne i u Hrvatskoj, prema
kojem se vikendom zabranjuje odvijanje prometa za teretna vozila
iznad 7,5 tona.
Zbog te odluke dolazi do stvaranja kilometarske kolone kamiona i
blokade prometa u nedjeljnim večernjim satima radi nemogućnosti
ulaza u Sloveniju do 22 sata. Pritisak na granični prijelaz
Jurovski Brod nastavlja i sljedeći prvi radni dan u tjednu, a
situacija nije puno bolja ni u ostalim danima.
Ne čudi stoga ni redovito izvješće HAK-a, u kojem
obavještava o mogućim zastojima teretnih vozila u ovom
dijelu Karlovačke županije te ujedno apelira na vozače
teretnih motornih vozila da nedjeljom i praznicima do 22 sata ne
prometuju prema D6 relacijom Ribnik – GP Jurovski
Brod.
Nepreglednim kolonama teretnih vozila na graničnom prijelazu
Jurovski Brod na kraj može stati samo nadležno Ministarstvo
prometa. No, oni u problemu vide rješenje.
Kako navode, dionica D6 iz smjera čvora Novigrad prema Sloveniji,
jedina je dionica koju Republika Hrvatska može ponuditi za javnu
cestu po kojoj se mora odvijati tranzitni promet, te trenutno,
prema njima, ne postoji adekvatni alternativni pravac.
Što je pak gotovo apsurdno, s obzirom na izrazito loše stanje
kolničke konstrukcije prometnice za koju prethodi sveobuhvatna
rekonstrukcija i sanacija u narednim godinama.
Pojednostavljeno rečeno, rješenje ne postoji. Vrlo vjerojatno ga
neće ni riješiti ulazak Hrvatske u Schengen. Moguće eventualno
novo cestovno rješenje od čvora Novigrad ili Bosiljeva prema
granici sa Slovenijom, što pak nije izvjesno da će se tako skoro
dogoditi.