Veća grupa mahom veterana Domovinskog rata, kažu, na pozive ukrajinskog predsjednika nisu mogli ostati imuni. Dolaze i stranci i iz drugih zemalja
Prvi hrvatski dragovoljci već su stigli do ratom zahvaćene Ukrajine, a kako doznaje RTL, uskoro bi im se mogla priključiti i veća grupa mahom veterana Domovinskog rata. Na poziv ukrajinskog predsjednika dolaze stranci i iz drugih zemalja.
Denis Šeler, jedan je od petnaest Hrvata koji su 2014. otišli ratovati u Ukrajinu. U dragovoljačkoj pukovniji Azov proveo je šest godina. Na poziv ukrajinskog predsjednika, kaže nam, teško je ostati imun.
“Čovjek je pozvao isključivo ljude s ratnim iskustvom, dakle djeca i klinci bez ratnog iskustva koji o ratu i vojsci znaju samo iz Hollywoodskih filmova, ja vas molim ljudi budite pametni, svojim iskustvom tamo možete napravit samo štetu, a ne korist”, kaže.
Trenutačno je u Ukrajini jedan hrvatski dragovoljac koji se bori u postrojbi mornaričkog pješaštva, no prema svemu sudeći neće dugo ostati sam… “Ja ću samo reći da ni ja, a ni još jedna veća grupa ljudi nismo i ne možemo ostat sa strane, nezainteresirani na ovo što se događa”, kaže nam Šeler koji dodaje kako je riječ o popriličnoj skupini ljudi.
Protiv ruskih separatista na istoku Ukrajine borio se i Ivo Dumančić. “Ne radi se o plaćenicima, već se radi o ljudima velikog srca, domoljubima koji shvaćaju kroz što prolazi ukrajinski narod”, rekao je, ali o ponovnom odlasku ne razmišlja.
“Ja sam prvi brak izgubio jer moja bivša žena nije mogla shvatiti zašto idem u rat, u Ukrajinu. Sadašnja žena mi je u osmom mjesecu trudnoće, ne bi ni ona shvatila a ja nisam siguran da ću dva puta u životu napraviti istu grešku”, govori.
S druge strane, hrvatski ministar obrane, Mario Banožić tvrdi kako podržava svaki napor koji će pomoći ukrajinskom narodu da sačuva svoje granice.
A nisu Hrvati jedini koji odlaze na ukrajinsku bojišnicu. Leon Dawson, dragovoljac je iz Londona. “Obitelj mi je uznemirena, situacija je teška, a ako sam ja ovako preplašen i u strahu, kroz što tek ljudi ondje prolaze”, pita se.
U međuvremenu na ukrajinske gradove padaju projektili, Rusi stežu obruč oko Kijeva. Vojni analitičar Mario Galić tvrdi: “Ako ruska vojska pokuša osvojiti Kijev, oni će iskrvariti jer to će biti borba prsa o prsa, zgradu po zgradu i to će biti Vukovar na stotu, zbog veličine grada to će trajati jako dugo i bit će jako krvavo”.
No, Putin, prema svemu sudeći, ne namjerava stati. U Ukrajini je navodno već skupina od 400 plaćenika iz zloglasne postrojbe Wagner, privatne vojske koja se već borila u Donbasu, ali i Africi i na Bliskom istoku. Plaćenici, prema pisanju londonskog Timesa, imaju cilj eliminirati 24-oricu ukrajinskih vođa – među kojima su, uz predsjednika, i braća Kličko.
Dubravko Gvozdanović, sudski vještak za oružje i balistiku tvrdi: “Sasvim je jasno da likvidacija Zelenskog bila opcija na početku kampanje, i ona danas da se izvede bila bi kontraproduktivna zato što je on postao simbol otpora”.
Otpor koji je mnogo jači od onog koji su Rusi očekivali!