Unatoč crnim prognozama da bi barel mogao doseći nevjerojatnih 300 dolara po barelu, čini se da ipak postoje rezerve koje mogu ublažiti cjenovni rast
Kada je 8. ožujka cijena sjevernomorske nafte Brent dosegnula 131
dolar po barelu svijet se pribojavao najgorega i nekontroliranog
rasta cijena.
No dogodilo se, ipak, smirivanje tržšta i danas se trguje za
112.67 dolara po barelu. Dramatične najave o 300 dolara po barelu
zasad se ipak čine neosnovanima, ali vrijeme će pokazati kako će
ruski napad na Ukrajinu utjecati na cijene, donosi revija HAK.
Čini se da bi na obuzdavanje cijena mogli utjecati veliki napori
američke administracije da se poveća proizvodnja nafte u SAD-u i
Saudijskoj Arabiji te otvore nova tržišta koja su dosad bila pod
sankcijama, poput Venezuele i Irana. Tako bi se premostile
neizvjesnosti oko isporuke i prodaje ruske nafte. Također i neke
druge zemlje, također proizvođačice nafte, sada su u igri za
podizanje proizvodnje crnog zlata.
Amerika trenutno proizvodi oko 2 milijuna barela nafte dnevno,
što je još uvijek milijun barela dnevno manje nego prije
pandemije koronavirusa.
Rezerve očigledno postoje, a Bidenova administracija sad ih
pokušava otključati te dodatno smanjiti cijene nafte i
držati inflaciju pod kontrolom.
Podsjetimo, kako bi smanjila cjenovni udar energenata, hrvatska
Vlada donijela je paket mjera pa je, između ostalih, na 90 dana
zamrznula marže za dizelsko gorivo na 2,86 kuna za tisuću litara
te za benzin na 3,46 kuna za tisuću litara. Trošarine za benzin
smanjila je za 40 lipa i za 20 lipa za dizel.
Na temelju smanjenja marže i trošarina, cijena benzina je 12,19
kn/l, dizela 12,53 kn/l, a plavog dizela 8,04 kn/l. Te odluke ne
odnose se na cijene premium goriva te se njihove cijene mogu i
dalje slobodno formirati.