U jučerašnjem Večernjaku čitam Felixa: “O Mostu ovisi kakva će nam biti Vlada, a o moštu ovisi kakvo će nam biti Martinje”. Duhoviti Felix podsjetio me da je danas Martinje i da bi bilo zgodno složiti neki prigodni tekst i povezati ga sa sportom.
Prije toga nešto drugo.
Kako su parlamentarni izbori na sreću, održani prije Martinja, ta tema baš i nije neka poveznica s temom ove kolumne ali bih ipak novopolitičkoj situaciji u zemlji mogli pridodati i malo “mesa”, sportskoga štiha. Naime, dva velika kluba, političke momčadi koje su do sada, jedna više druga manje godina, dominirale prvom ligom odsad će to moći činiti samo pod kontrolom nadzornika utakmice, ali tek nakon pripetavanja. Tko će u spomenutome pripetavanju pogoditi u “sridu” još se ne zna? U svakom slučaju njihov će dosadašnji utjecaj na parlamentarnu ligu od sada biti puno manji. Bez obzira što će si neki od poklonika lijevih i desnih nakon ove moje konstatacije misliti, njihov je meč u regularnom vremenu završio bez pobjednika, neriješeno, pa su primorani do konačne pobjede pričekati arbitra koji plavima i crvenima sad sudi izvan terena, s vrha jednog metkovićkog mosta. Rezultat dvoboja biti će poznat tek nakon arbitraže a znat ćemo ga nadajmo se ubrzo. U protivnom će “stegovni sud” s Pantovčaka presuditi kako njemu paše. Poučeni dosadašnjom praksom on se baš i nije pokazao objektivnim sudom.
Vratimo se temi kolumne.
Nekad je za političke strukture alkohol bio veći neprijatelj od raznih ideoloških devijacija. Kako bi se uvjerilo ljude da alkohol nikome ne donosi dobro osnivani su klubovi liječenih alkoholičara i tome slično. Da je alkohol stvarno ozbiljan problem govore i neki statistički podaci iz prijelaza 60-ih u 70-te godine koji kažu da je u Hrvatskoj bilo 200.000 registriranih alkoholičara, od toga u Karlovcu 2.000. Samo u dva mjeseca 1970. godine na psihijatriji karlovačke bolnice umrlo je osam osoba u delirijum tremensu. Godine 1969. je u Karlovcu od 347 prometnih nesreća u njih 200 uzrok bio alkohol…
Ljudi popiju više alkohola u danima kad se više bave sportom, pokazalo je najnovije istraživanje Instituta Northwestern Medicine. Nakon fizičke aktivnosti najčešće biraju pivo, čija se konzumacija obično povećava četvrtkom i raste tijekom vikenda, piše časopis Time. Neke ranije studije pokazale su da fizički najaktivniji ljudi popiju najviše alkohola te potvrdilo čvrstu vezu između fizičke aktivnosti i popijenih alkoholnih pića, među kojima je pivo najčešći izbor.
Među stanovništvom znatno je veća zastupljenost amaterskog i rekreativnog sporta od profesionalnog. I upravo kod ovog vida rekreacije se najviše registrira konzumiranje alkohola, kao nešto što je sastavni dio uobičajenog ponašanja nakon utakmice: druženje s navijačima, proslava pobjede, pijenje do zore, zajednička veselja i slično. Ponekad se i prije treninga ili utakmice popije jedna, misleći da neće imati nikakav učinak na organizam i na sportsku sposobnost.
Kada govorimo o sportu, svi prvo pomislimo na profesionalni sport. Nažalost, i u profesionalnom sportu, koji zahtjeva redovne i dugotrajne pripreme i treninge, bilježimo pojavu konzumiranja alkoholnih pića, pa čak i probleme vezane uz to. Svjetske sportske zvijezde također pune novinske stupce svojim nemoralnim ponašanjem, prevarama i pijanstvima. Budući da su sportaši oduvijek slovili kao ”uzoran” primjer mladim ljudima koje bi trebali poticati na zdrav život, znanstvenici su istražili imaju li sportaši takav utjecaj na mlade ljude, konkretno u slučaju konzumiranja alkohola. Pokazalo se da, što se tiče pijanog ponašanja, mladim ljudima poznati sportaši nisu uzori.
Tim znanstvenika pod vodstvom dr. Kerryja O’Briena, psihologa s manchesterskog Sveučilišta, ispitao je više od 1.000 mladih ljudi (od nesportaša, preko rekreativaca do profesionalnih sportaša) kako doživljavaju konzumiranje alkohola poznatih sportaša u usporedbi s takvim ponašanjem svojih prijatelja. Pokazalo se da mladi ljudi misle kako sportske zvijezde piju mnogo manje nego oni sami, te da njihovi prijatelji zapravo piju puno više.
Znanstvenici upozoravaju da postoje mnogo jači dokazi povezanosti sporta s industrijom alkohola koja se reklamira na utakmicama. Alkoholna pića su prisutna u reklamama na utakmicama i u prijenosima tih utakmica na televiziji. Pored toga, atraktivna pića su postala sastavni dio ceremonije proglašenja pobjednika u različitim sportskim disciplinama (utrke u automobilizmu, biciklizmu…). Nakon proglašenja ozareno lice pobjednika maše ogromnom bocom šampanjca, polijevajući sebe i sve oko sebe. Ta boca u njegovim rukama postaje dio i njegovog imidža. On svojim uspjesima i pobjedama postaje uzor mladima. Oni se poistovjećuju sa svojim pobjednikom prihvaćajući njegovo ponašanje, navike i načine socijalne komunikacije.
Prisjetih se sad jednog teksta iz SN od prije nekoliko godina. Nikako ga nemojte shvatiti kao potporu alkoholizmu već kao duhovitu priču o nogometnom velikanu koji je volio popiti čašicu više. Dakle, novinar piše kako je u bolnicu za plućne bolesti na Jordanovcu u posjet legendi Dinama Stjepanu – Štefu Lamzi došao, također dinamova nogometna legenda, Rudolf – Rudi Belin. Razgovor je tekao otprilike ovako: ” Čuj Rudi, govori Štef, nikad si nisam mislil’ da ću nakon tol’ko popijenih gemišta imati vodu u plućima!” Novinar nadalje prepričava razgovor o utakmici koju su igrali protiv Zvezde u Beogradu, Belin kaže: “Sjedili smo u svlačionici kad me Štef upita ‘Rudi s kim mi to danas igramo?’. Izašli smo na travnjak kad tamo na tribinama sto tisuća grlatih navijača Zvezde. Pobijedili smo 2:1, a Lamza je postigao oba gola za nas. Prišao mi je Kostić i kaže ‘Reci bre Belin odakle vam je ona desetka, kako taj igra’…”
POKROVITELJ KOLUMNE
