Iz bankarskog sektora umiruju da se neće ugroziti kreditna sposobnost klijenata, dok ministar Marić poručuje da država nema direktan utjecaj na cijene hrane
“Možemo postaviti pitanje gdje bi cijene prehrambenih artikala
bile da nismo stavili u funkciju snižavanje stope PDV-a. Nemamo
mehanizma, s obzirom na to da smo tržišno gospodarstvo, nekakvu
prisilu koju moramo i možemo staviti u funkciju, nego jednostavno
stimulirati tu konkurentnost među maloprodajnim lancima”, kaže
ministar Marić.
No, u Hrvatskoj se ne događa ništa što se ne događa u cijelom
svijetu. Naših 7,3 posto su još uvijek ispod 7,5 posto prosječne
inflacije u Europskoj uniji. Inflatorni pritisak su neke
ekonomije, poput SAD-a i Velike Britanije, počele smanjivati
povećanjem kamatnih stopa. Europska centralna banka (ECB) još
čeka.
“ECB odugovlači s povećanjem kamatnih stopa koje su u ovom
trenutku jedini i glavni način kako se možemo boriti s
inflacijom, što može biti prilično problematično jer
odugovlačenje s takvim odlukama može, zapravo, dovesti do toga da
se taj rast inflacije ne bude mogao pravovremeno zaustaviti”,
komentirala je Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljica Ekonomskog
instituta.
No, referentne kamatne stope morat će ići gore, najvjerojatnije
krajem godine. Što to znači za dužnike s kreditima? Iz HUB-a kažu
– velikog skoka kamata građanskih kredita neće biti.
“Izvjesno je da će u nekom trenutku doći do određenog rasta
referentnih kamatnih stopa s obzirom na to da bilježimo povijesno
niske razine kamatnih stopa, ali vjerujemo da će taj rast biti
blag i postepen te neće ugroziti kreditnu sposobnost klijenata”,
kažu u Hrvatskoj udruzi banaka.
Neke dugoročnije posljedice rasta referentnih stopa ipak će se
osjetiti, tvrdi Vizek.
“Na one kredite u kojima kamatna stopa nije bila fiksirana, na
već postojeće kredite, i na povećavanje kamatnih stopa na one
kredite koje, kako građani, tako i poduzetnici budu dizali”, kaže
Maruška Vizek.
Hoće li to značajnije utjecati na cijene nekretnina?
Stručnjakinja kaže – ne bi trebalo.
“Specifičnost hrvatskog tržišta je ta da se čak 50 posto kupnje
nekretnina realizira gotovinom, odnosno ušteđevinom. Možemo reći
da rast kamatnih stopa ima utjecaj na tržište nekretnina, no ono
je doista sporo. Ono će se osjetiti tijekom vremena”, kaže
Martina Mataić Škugor, agentica za nekretnine.
Dakle, nestanak takozvanog jeftinog novca, puno će se jače
osjetiti na državnom budžetu, nego na privatnim. Problem je što
su ta dva računa vrlo često povezana pa se rupa u državnoj
riznici puni iz džepova građana.