Proizvođači okupljeni u Splitu na Danima hrvatskog pršuta otkrivaju je li upitna i kvaliteta zaštićenih hrvatskih pršuta
Kažu iskusni, što tanja feta, to je doživljaj ukusa bolji. A
najboljim hrvatskim pršutom ove godine proglašen je krčki.
“Učimo se i u tome, da učimo rezati. Koja je tajna vašeg uspjeha,
ovo je druga nagrada koja je stigla u malom vremenskom razdoblju?
Rad, rad i rad”, rekao je šampion 8. Dana hrvatskog pršuta
Vjekoslav Žužić.
Uz puno rada, nakon dvije teške pandemijske godine, s inflacijom
i ratom u Ukrajini, slijedi još izazovnije razdoblje za
proizvođače, pa tako i pršutare.
“Naravno da ovisimo o cijenama na tržištu i naravno da nas to sve
zajedno zabrinjava, odnosno potrebno je da razmišljamo o cijenama
u budućnosti”, kaže Claudia Žužić.
Godišnje se u Hrvatskoj proizvede oko 500 tisuća pršuta, dok
potrošnja premašuje milijun komada. Cijena bi do jeseni mogla
skočiti i do 50 posto.
“Sada nam slijedi udarac sa strane inflacije isto tako i cijena
rasta svinjskoga mesa, koja je u ovome trenutku negdje za 50
posto veća nego što je bila u sezoni soljenja”, rekao je
predsjednik Klastera hrvatskog pršuta, Darko Markotić.
Snižavanje stope PDV – a na hranu i poljoprivredni
repromaterijal, kojim je država pokušala usporiti rast cijena
prehrambenih proizvoda, čini se nedostatnim.
“Iznalazimo sredstva i za dodatne potpore kako bi smo lanac
učinili što boljim, otpornijim, u konačnici će on onda biti i
bolji za naše potrošače i na kraju manji udar na njih, no u ovom
trenutku mi ne možemo predviđati kako će taj rast cijena i u
kojem vremenu završiti”, poručuje ministrica poljoprivrede Marija
Vučković.
Svjetlo na kraju tunela ne vide ni građani.
“A ništa jest će tko može. Ništa, sve isto kao i druge stvari.
Nije samo pršut u pitanju, to nam je najmanji problem”, smatra
Splićanka Ljiljana Poklepović.
“Ovo je sad samo pokriće za pohlepu ljudsku. Znači, pohlepa je
sad dobila krila i to je glavni problem, eto. Pohlepu je najteže
ovladati, i to je uvijek tako bilo, nažalost”, kazao je Zoran
Dorčić iz Splita.
Da bi opstali, kažu pršutari, troškove moraju pokriti. Za
budućnost pršuta nije ih strah.
“Bit će on dostupan. On će bit kao i danas, jer svatko će odvojit
kad mu dođe krštenje ili vjenčanje ili nekakva fešta, tih
nekakvih kilo pršuta će se uvijek moći kupiti”, rekao je izvršni
direktor Klastera hrvatskog pršuta, Ante Madir.
Jer bez dobrog pršuta nema ni dobre fešte.