Države članice EU-a u prosincu prošle godine usvojile su zaključke kojima su potvrdile da Hrvatska ispunjava sve uvjete za primjenu šengenske pravne stečevine - čeka se samo konačna odluka o ulasku u prostor bez kontrola na unutarnjim granicama Unije
Slovenci su odlučili – kaznili Janšu i donijeli mu poraz. Građani
kažu da očekuju demokraciju te da su htjeli promjene, ali i da je
zanimljivo da na vlast dođe novo lice.
No, što će te promjene donijeti u vanjskoj politici pitanje je
koje su postavlja Hrvatskoj, naročito zbog neriješenih
međudržavnih pitanja, prije svega graničnih. A na to se
nadovezuje i pitanje ulaska Hrvatske u šengenski prostor, za koju
je bivši premijer Janez Janša dao zeleno svjetlo.
Hoće li i nova lijeva opcija u Sloveniji biti tome sklona? Prema
prvim izjavama potencijalnih novih ministara u Vladi Roberta
Goloba, sigurno je da će doći do promjena u odnosu s
Hrvatskom, no samo je pitanje koliko će
radikalna biti.
Naime, budući slovenski premijer je na pitanje novinara
komentirao odnose sa susjedima i činjenicu da je njegov
prethodnik bio prijatelj s Plenkovićem, na što je
Golob odgovorio da je Janša bio – dobar s mnogima, da je
točno da je imao podršku hrvatskog premijera, ali da mu ta
podrška “nije mnogo koristila u Sloveniji”.
– Možemo reći da ćemo vanjsku politiku voditi potpuno drugačije.
To nije pitanje samo mene, nego šireg političkog dogovora s
jasnim radom u Državnom zboru, kazao je Golob.
Nova slovenska vlada trasirat će prije svega europski smjer i
otklon prema “Višegradskoj skupini” kojoj je bio sklon Janez
Janša. A Hrvatska predvođena Andrejem Plenkovićem još uvijek
povremeno “koketira” s Višegradskom skupinom, prije svega s
Orbanovom Mađarskom, te bi i tu moglo doći do značajnijeg
razmimoilaženja.
No koja je promjena i daljnji smjer Slovenije u odnosu s
Hrvatskom, konkretnija je u odgovor bila buduća ministrica
vanjskih poslova Marta Kos, koja je jasno dala do znanja
kako je arbitražni sporazum valjan, te kako očekuju da ga
Hrvatska provodi.
Na pitanje je li Hrvatska spremna na ulazak u šengenski
prostor, odgovara sljedeće:
– Ne znam je li spremna, ali ono što je sigurno je to
da podupiremo ulazak Hrvatske u Schengen, jer je to dobro ne
samo za Hrvatsku već i za nas u Sloveniji. No, uvjet da se uđe u
šengenski prostor je jasna granica. Kada granica bude jasno
definirana između država, neće biti niti jednog razloga da
Hrvatska ne uđe. Tako da ulazak u Schengen prije svega ovisi o
samoj Hrvatskoj.
Ponovimo kako su države članice EU-a u prosincu prošle godine
usvojile zaključke kojima su potvrdile da Hrvatska ispunjava sve
uvjete za primjenu šengenske pravne stečevine, što otvara put za
konačnu odluku o ulasku u prostor bez kontrola na unutarnjim
granicama Unije.
Odluka o ulasku trebala biti donesena za vrijeme francuskog
predsjedanja, u prvoj polovici ove godine, a donose
je države članice konsenzusom, a prije toga moraju zatražiti
mišljenje Europskog parlamenta, koje nije obvezujuće.