Na godišnjoj razini dolazimo do cifre koja se kreće od 27.000 do 54.000 kuna, što je u prosjeku 40.500 kuna
Ustajanje i priprema doručka za obitelj pa odlazak na posao i
povratak. Zatim priprema i posluživanje večere, čišćenje kuhinje,
pomaganje djeci sa zadaćom, peglanje rublja, pospremanje.
Odlazak na spavanje. I onda sljedeći dan sve ispočetka.
Tako se odvija jedan normalan radni dan zaposlene žene i domaćice
koje zapravo rade dvostruku smjenu, jednu plaćenu,
drugu neplaćenu.
Obavljanje kućanskih obaveza i briga za obitelj mnogi nazivaju
radom iz ljubavi, no teret navedenog posla skoro pa uvijek pada
na ženska ramena.
Istraživanje koje je provela dr. sc. Ksenija
Klasnić, docentica na Odsjeku za sociologiju Filozofskog
fakulteta u Zagrebu, pokazalo je da u čak 83 posto
veza sve ili većinu rutinskih kućanskih poslova
obavljaju žene.
U 16,6 posto veza oba partnera većinu rutinskih kućanskih poslova
obavljaju ravnopravno, dok su u samo 0,4 posto veza muškarci ti
koji obavljaju sve ili većinu poslova po kući.
“Takav nalaz nažalost nije iznenađujući, jer prema dostupnim
podacima ne postoji niti jedna zemlja u svijetu u kojoj su
kućanski poslovi ravnopravno podijeljeni ili ih u većoj mjeri
obavljaju muškarci”, kaže autorica studije.
Bi li se ovaj omjer promijenio kada bi se i kućanski poslovi
vodili kao izvor zarade? Neprofitna organizacija Oxfam izračunala
je da neplaćeni rad koji obavljaju žene vrijedi na globalnoj
razini 10,9 trilijuna dolara, što je više nego što svjetskom
gospodarstvu doprinosi industrija transporta ili trgovine.
Stoga je Jutarnji
list odlučio izračunati koliko zapravo vrijedi
posao jedne domaćice u Hrvatskoj. Ključna okosnica izračuna im je
bio podatak iz istraživanja dr. sc. Klasnić koje kaže da
žene obično provode 15 sati tjedno obavljajući rutinske kućanske
poslove.
To bi značilo da na dnevnoj bazi većina žena svaki dan iskoriste
između 1,5 i 3 sata na kućanske obveze. Usporedbe radi prema
izjavama žena iz istraživanja, njihovi partneri obično provode
oko 4 i pol sata tjedno obavljajući iste poslove.
Što se tiče novčane varijable novinari su se obratili ženama koje
se inače profesionalno bave obavljanjem kućanskih poslova.
Razgovarali su s pet kućnih pomoćnica iz Zagreba, Splita i Rijeke
te ih upitali koliko naplaćuju svoje usluge.
Kućna pomoćnica u Rijeci radi za 40 kuna po satu te za taj novac
radi sve kućanske poslove: peglanje, kuhanje, čišćenje pa i
čuvanje djece. Kolegica iz Splita
navodi kako se cijena za isti posao kreće
između 40 i 50 kuna po satu, s čime su se složile i kućne
pomoćnice iz Zagreba, od kojih dio ističe da pristaju i na
satnicu od 30 kuna. Kod obitelji imućnijeg statusa se cijena
penje i na 100 do 200 kuna po satu.
S obzirom na dobivene informacije zaokružena cijena satnice
je 50 kuna. Dakle, u slučaju da prosječna domaćica
provede 1,5 do 3 sata dnevno obavljajući rutinske kućanske
poslove te za to bude plaćena 50 kuna po satu, to znači da na
mjesec treba dobiti između 2250 i 4500 kuna.
Na godišnjoj razini dolazimo do cifre koja se kreće od 27.000 do
54.000 kuna, što je u prosjeku 40.500 kuna.
No, teško je očekivati da će se ove cifre na papiru pretvoriti u
stvarni novac, ali to i dalje ne umanjuje potrebu da se ustali
ravnopravniji odnos između muškaraca i žena kada je u pitanju
obavljanje kućanskih poslova.
Određeni pomak nabolje u odnosnu na prijašnje generacije se ipak
vidi. Praćenje podataka o kućanstvima u SAD-u pokazuje da se od
1965. godine do danas udvostručio udio vremena koji muškarci
ulažu u kućanske poslove, dok žene ulažu nešto manje vremena
nego prije.